HE TUHITUHINGA I NGA MAHI A TE HUI O TE HAHI MAORI O TE TAKIWA O PURANGA I TE PIHOPATANGA O WAIAPU I WHAKAMINEA KI WAIPIRO I TE 28 O NGA RA O NOWEMA I TE TAU 1876.
-————————- No te awatea ka takoto te Hapa a te Ariki i roto i te Wharekarakia, a, I te 8 o nga haora ka huihui nga tangata ki roto ki te Whare-karakia, ka karangarangatia hoki nga ingoa e Te Wiremu, Atirikona, me te whakao ano enei ki o ratou ingoa MiīNiiA ;: Raniera Kawhia, Matiaha Pahewa, Wiremu Katene Paraire, Rihara Te Rahgamaro. MANGAI REIMANA: Rutene Haokai, Hoani Ngatai, Rihara Paipa, Te Hutana Taru, Te Wiremu Tamawhaikai, Hone Meihana Tamararo. . Muri iho, ka ki te Upoko, kua tu te Hui, ka" timataia te mahi ki te Īnoi, ka whai-korero hoki ia ki te Hui. I whakaaria e Ramiera Kawhia, Mīmita, i tautokona e Rutene Haokai ; Ka nui te aroha o tenei Hui ki a Te Wiremu Pihopa, kua kaumatua nei, kua pangia hoki e te mate, i mutu ai tana mahi Pihopa ki tenei wahi, kei te whakawhetai hoki ki te Atua, nana nei ia i homai ki tenei wahi mahi ai ki roto ki nga tangata Maori i nga tau eSO kua pahemo ake nei. Ma te Atua ia e tiaki i nga ra. o tona koroheketanga, e whakarite koki tetahi tangata whaiwhakaaro hei whakakapi mona ki te whakahaere i nga mahi o tenei Pihopatanga. HWhakaaeha, ana. : i I whakaaria e Matiaha Pahewa, Minita, i tautokona e Rutene Haokai ; i Ka nui te aroha o tenei Hui ki a Hare Tawha, Minita, kua ngaro neiiroto i nga mahi a te Hui, kua karangatia nei e te Atua ki te okiokinga mona. Hei te noho mahara hoki tenei, ine te whakawhetai ano, ki te wbakaaro pai, ki te kaha i whakawhiwhia mai e Ia ki tana, pononga, ī uaua ai ki te mahi i whakaritea mai hei mahinga mana, I hakaaebut aaue. I
I whakaaria e Te Hutana Tara, i tautokona e Hoani Ngatai ; Kia puta te whakaaro a nga tangata o tenei Takiwa ki te kohikohi i tetahi Tahua hei oranga mo te Pihopa o tenei Pihopatanga, kia uru ai ki roto ki te mahi kohikohii karangatia nei ete Hinota ote Pihopatanga i mua ake nei. Ki te kitea he moni mo taua kohikohi, e pai ana ; ki te kitea he piihi whenua, e pai ana ano. Whakaaetia, ana. Katahi ka nukuhia te Hui ki te 29 o nga ra o Nowema, NOWHMA 29, 1876. I te haora 11.39 ka huihui ano ki te Whare-karakia, 'Timatia ana te mahi ki te Inoi ; muri iho, ka panuitia, ka whakapumautia nga tuhituhi o nga mahi onanahi. I whakaaria e W, K. Paraire, Minita, i tautokona e Te Turama Pa, I Me whakaputa tenei kupu ki te Hinota Nui e nga tangata o tenei Pihopatanga e tae ata ana ki reira, ara, Kia whakatakotoria tetahi tikanga marama e aru ai nga Reimana o te Hahi 5 o Maori ki roto ki te whiriwhiringa i te Pihopa ina whakaturia he Pihopa hou mo to ratou wahi. I I Whakaaetia, ana. I whakaaria e W. K. Paraire, Minita (na Hoani Ngatai te kupu) i tautokona e Rutene Haokai; He kupu akiaki tenei ki nga: matua o nga tamariki katoa o tenei Takiwa, ki nga tangata whakaaro hoki, kia puta ano to ratou uaua ki te whakaako i nga tamariki ki te korero i te Karaipiture, ki te Katikihama, ki era ata mea hoki e whai pai al te wairua o te tangata. Whakaaetia, ana. I whakaaria e Te Hutana Taru, i tautokona e Rihara Paipa ; Kia kaha ano te tautoko a nga tangata katoa i nga Kura kua tu neii te Kawanatanga ; kia tukua katoatia nga tamariki ki aua Kura ; kia puta ano hoki te uaua o nga tangata ki te mahi i te kai ma nga tamariki o te Kura. Whakaaetia, ame.
I whakaaria e Te Wiremu Tamawhaikai, i tautokona e Rutene Haokai ; I He whakamahara tenei i nga tangata o tenei Takiwa ki te kupu ate Hui i whakapuakina i te tau 1874 mo te kohikohi ano i tetahi Tahua hei whakaranea mo nga Tahua Oranga Minita. Whakaaeti , ana. Ä I whakaaria e Raniera Kawhia, Minita, i tautokona e Te Hutana Taru ;:; He whakapai tenei ki te taenga, mai o Te Tuata, Minita, ki roto ki tenei whakaminenga o te Hui, ki tona haerenga mai ki Niu 'Tīreni nei i runga i te karanga aroha a etahi o nga tangata o te Hahi i Ingarani ki te whakaako i ecahi tangata Maori hei Minita. Ma te Atua e-whakamana tana mahi. I Whahaaetia, aua. I I whakaaria e Rihara Te Rangamaro, Minita, i tautokona e Rutene Haokai ; : Kei wareware te iwi ki te kia te Hui i whakapuakina i te tau ka pahure ake nei mo te haurangi waipiro, ara, mo te tohe tonu ki nga tangata kai-waipiro kia mutu te kai i tena mea nanakia. Whakaaetia, ana. I I whakaaria e Rihara Te Rangamaro, Minita, i tautokona e Rutene Haokai. Hei Te Horo he whakaminenga mo te Hui i tenei tau e haere ake nei. .. Whakaaetia ana. Kei konei ka whakamutua te mahi a te Hui ki te Inoi,
ti . ā, E; Th TAI TA ī I. , rECWN I 2 e TEE ) E BOR. l LN Hi .
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MATPW18761128.2.2
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 28 November 1876, Page 3
Word Count
890HE TUHITUHINGA I NGA MAHI A TE HUI O TE HAHI MAORI O TE TAKIWA O PURANGA I TE PIHOPATANGA O WAIAPU I WHAKAMINEA KI WAIPIRO I TE 28 O NGA RA O NOWEMA I TE TAU 1876. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 28 November 1876, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.