HE KI i whakapuakina e te Hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga, ite tau 1872.
T.—HE WHAAKAA MO TE PUKAPUKA A TE AITANGA A HAUITI KI TE Hui. 1. Kei te mihi tenei Hui ki te tono Minita a Te Aitanga a Hauiti; otira e kore eahei i te Hui te tautoko i ta ratou kupu mo Rihara Te Rangamaro. lEingari, me he mea kahore a Rihara i te mau i Ngatiporou te here, ka tautokona ano ta ratou e te Hui. I 2. E whakaae ana te Hui kia whakaputaia he kupu ki te Pihopa, kia tirohia e ia te rua o nga kupu o ta ratou pukapuka; ki te marama hoki ki a ia, me whakaae e ia kia waiho ko te wai o Uawa hei rohe; ko tetahi taha o te wai, kia piri atu ki te Pariha o Tokomaru īko tetahi taha, kia piri ki te Pariha o Whangara, o Turanganui. TI.—Mo NGÄ KURA. 1. Ko te tikanga pai mo nga Kura tamariki o tenei Takiwa kia whakaurua mai te akoranga ki nga tikanga o te Rongo-pai, hei iho mo te matauranga ; kei mahia kautia ko nga mea o te ao, e kore rawa e whai tikanga. 2. Me tuhituhi he pukapuka ki te Kawanatanga, hei patai atu, kia whakaaturia mai te kupu o roto o te ture hei kape i tenei mea ki waho. ITI.—Mo NGdA KOMITI WHAKAHAERE O NGÄ KURA. I Kia tupato te whiriwhiri a te iwi o ia wahi, o ia wahi, i nga tangata, e whakaturia ana hei Komiti whakahaere i te Kura, kia marama ai te whakahaere i nga tikanga mo te Kura.
IV.—Mo TETAHI PUKAPUKA KIA TUHITUHIA KI TE EHAWANAI TANGA, Me tuhituhi he pukapuka ma te iwi katoa o tenei Takiwa ki te Kawanatanga, hei whakaatu atu i te raruraru e piri nei ki nga tangata i whakaturia hei kai pehi mo nga mahi he. Kei a ratou hoki tetahi putake i nui haere aite raruraru i roto i te iwi. V.—Mo Tā KORE MINITA MO ETAHI WAHI. Kei te pouri tenei Hui ki nga kupu tono Minita a etahi o nga iwi o tenei T'akiwa, kahore i taea te whakarite i te kore Minita. Tle kupu atu hoki tenei ki te Pihopa, kia ata tirohia e ia, me kore e kitea he tikanga eta ai he Kura ki tetahi wahi o tenei Pihopatanga, mo etahi tangata kia whakaakona hei kai-wha-kaako, hei Minita. VI.—Mo NdA MAHI O TE HAHI KIA WHAKAATURIA KI TE Hui. Me whakaputa mai eia Pariha, e ia Pariha ki te Hui o te Hahi Maori, i te takiwa e huihui ai, he pukapuka whakaatu i te ahua o nga mahi katoa a te Elahi i roto i te tau, o te 1 o nga ra o Hanuere, puta noa ki te 31 o Tihema. Nga mea kia whakaaturia mai, ko te tokomaha o nga tangiata e pa ana ki te Hapa a te Ariki, o nga tamariki i iriiria, o nga tangata e korerotia ana mo te whakapakanga, me te tu o nga whare-karakia, o nga whare Minita, me nga aha noa iho o te Pariha. VII.—Mo TE WHAKAMINENGA o TE Hui. Hei roto i nga ra o Aperira he whakaminenga mo te Hui ki Whareponga i tenei tau e takoto ake nei.
HE KI KUA WHAKAPUAKINA I TERA TAU. A I.—Mo NgA KURA TAMARIKI KIA WHAKATURIA. Tle kupu akiaki tenei na tenei Hui ki nga tangata o nga Pariha katoa o tenei Takiwa, kia whakaaroa he tikanga e tu ai he Kura mo nga tamariki o ia kaainga, o ia kaainga, kia whakatupuria paitia ai nga tamariki i runga i nga tikanga ataahua.
TI.—Mo TE ORANGA MO NGA MINITA, MO NGA KAIWHAKAAKO KURA. 1. Kia whakaputaia ano he whakaaro e nga tangata o tenei Pariha, o tenei Pariha, ki te mahi oranga mo te Minita, mo te Kai-whakaako Kura. I 2. Tenei he tikanga pai e mama ai tenei mea ;—tetahi, he mahi i tetahi maara kaanga ranei, aha ranei, ki ia wahi, ki ia wahi, kia motuhake rawa mo tenei Tahua ; tetahi, he kohikohii runga i tenei tang'ata, i tenei tangata, i te ngahuru,i te wa e hua ana te kai. lIL—Mo TE KAWE ī TE RONGO-PAI. Kia takoto he kohikohi ki nga Pariha katoa o tenei Takiwa i ia tau, i ia tau, mo te kawe i te Rongo-pai ki nga iwi e kuware ana ki taua mea. Ko te tikanga mo nga mahi a nga Pariha kei te pukapuka o te tau 1871.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MATPW18721025.2.2
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 25 October 1872, Page 3
Word Count
757HE KI i whakapuakina e te Hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga, i te tau 1872. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 25 October 1872, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.