Huinga o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Te Waipounamu.
Poneke, 2 o Hepetema, 1919. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ko nga take e whakahuatia ana i roto i te Kupu Apiti kua tuhia ki raro nei, ka uiuia a te huinga o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Te Waipounamu ki Invercargill a te Wenerei, te 24 o nga ra o Hepetema, 1919, i te 10.30 o nga haora i te ata. a muri tata atu ranei ina watea i etahi atu o ona raruraru.
TE MAKE,
Kai-rehita.
KUPU APITI. Tono kia Whakatuturutia te Tukunga Hoko.
Tono kia Whakatuturutia te Tukunga Riihi.
Era atu Ahua Tono.
03 a cS Z Sama o te Pukapuka. Te Ingoa o te Whenua. Nga Ingoa o nga Tangata e whai Tikanga ana. 1 1918/95 Ruapuke 1a 2 Waata Kohiku ki a Teone Topi Patuki. 2 1919/29 Longwood, Poraka 6, Tekiona 6 Sarah Hodgkins ki a James Milne.
Nama. Nama o te Pukapuka. Te lugoa o te Whenua. Nga lugoa o nga Tangata e whai Tikanga ana. 3 1919/51 Alton, Poraka 9, Tekiona 10 George Newton, Maria te Au, Hannah McCarthy, Jane Hunter, Paka Joseph Newton, me Thomas Newton ki a Robert William Causzar Birch me William Henry Causzar Birch.
ca a £ Nama o te Pukapuka. Te Ingoa o te Whenua. Te Ahua o te Tono. 4 1919/50 Oraka Whenua Rahui, Tekiona 184, Rota 3 (Longwood, Poraka 11) Tono kia whakamanangia te whakaaetanga huarahi me te hoko o nga rakau (timber) a Tamati te Au, David te Au, John te Au, Harriett Balsham, Elizabeth Wixon, Anna Maraea Russell, Huru Hurui, Poheta, me Richard Taiaroa ki a Christopher Clode me Mattis Svensson.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19190904.2.13
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 37, 4 September 1919, Page 591
Word Count
282Huinga o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Te Waipounamu. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 37, 4 September 1919, Page 591
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.