Aperata Kooti Maori ki Akarana a te 8 o nga ra o Hurae, 1919.
Tari Kooti Whenua Maori, Akarana. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Aperata Kooti Maori ki Akarana a te 8 o nga ra o Hurae, 1919, ki te uiui kite whakawa hoki i nga tono e whakaaturia nei i te Kupu Apiti i raro iho nei. Ko nga tangata katoa e whai tikanga ana ki ana tono me tae ki reira a tana ra. I tuhia i tenei te 18 o nga ra o Hune, 1919. [Akarana, 1919-4.]
KUPU APITI.
Nga Piira mo nga Whakataunga a te Kooti Whenua Maori.
Tono i raro i Tekiona 208 o te Ture Whenua Maori, 1909, kia meinga te Whenua Maori hei Whenua
Pakeha.
He Take i tukva mat kite Aperata Kooti i rabo i Tekiona 109 o te Ture tuku Rahui me era atu WhenuA Whakamana hoki i nga Ropu Takiwa, 1917.
Kama. Kai-tono Piira. Te Ingoa o te Whenua. Te Whakataunga e piiratia ana. - TAKIWA 0 WAIKATO-MANIAPOTO. 1 Tamaiwhiua Rawiri Arikirau Nama 7 Nama 1 He whakataunga i puta i te 19 o nga ra o Aperira, 1918, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Riria Wahapo te Ngahue, kua mate. 2 Hohepa Mataitaua .. Te Aroha V. Tekiona 6 .. He whakataunga i puta i te 10 Hepetema, 1918, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Kapihana te Tuhi, kua mate. 3 Pare te Ruawhakahoro Aroha V, Tekiona 6 He whakataunga i puta i te 10 Hepetema, 1918, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Kapihana te Tuhi, kua mate. 4 Tukumana te Taniwha Aroha Poraka V, Tekiona 6 He whakataunga i puta i te 10 Hepetema, 1918, whakaturia ai he kai-riiwhi mo Kapihana te Tuhi kua mate. 5 Hinewai Tarahuia .. Kinohaku Rawhiti If 21 me etahi atu poraka He whakataunga i puta i te 26 Maehe, 1918, i whataturia ai he kai-riiwhi mo Tarahuia Nahona, kua mate. 6 Whakamarumaru Tahana me etahi atu Mangere, Rota 10 He whakataunga i puta i te 29 Hune, 1917, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Maraea Tukuiho, kua mate. 7 Karauna Poono me etahi atu .. Maramarahi 5 Whakataunga i tuhia i te 19 Hepetema, 1918, i whakaputaina ai te ota whiriihoura o te whenua. - & Haora Tareranui .. ; .... 1 " Okauia 4d .. " He whakataunga i puta i te 31 Hanuere, 1919, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Hoani Pahau Manuiti, kua mate. 9 Meri Reweti J?cbtcit'8 1 •. • • Whakataunga i tuhia i te 14 Mei, 1918, i whakaputaina ai te ota whiriihoura o te whenua. 10 Ngarama Tuterei Karewa Te Umuroa .. Whakataunga i tuhia i te 31 Hanuere, 1919, i whakaputaina ai te ota whiriihoura o te whenua. 11 . Hohepa Mataitaua Umuroa Whakataunga i tuhia i te 31 Hanuere, 1919, i whakaputaina ai te ota whiriihoura o te whenua. TAKIWA 0 TOKERAU. 12 .. Waiaporo H. Matenga (Reed me Miller) Kareponia 2 a, Tekiona 3 a me B He whakataunga i puta i te 17 Pepuere, 1919, i te wehewehenga o taua whenua. 13 Hami Taui Pepene (James I. Wilson) Mobinui Nama 2 me Ngararatunua 2 b Nama 6a Whakataunga i tuhia i te 27 Mei, 1918, i te whakawhitinga i taua whenua. 14 Rawiri te Ruru me etahi atu .. Pirikotaha 9b Nama 2a (J He whakataunga i puta i te 31 Mei, 1918, i te wehewehenga o taua whenua. 15 Puuru T. Irimana me tetahi atu Waiwhariki 1 d 1 He whakataunga i puta i te 29 Mei, 1918, i whakaturia ai he kai-riiwhi mo Pene Taui, kua mate.
'fatna. Kai-touo. Te Ingoa o te Whenua. 16 Ema Omipi (Hine, Vernon, me Howarth).. .. Rangitoto-Tuhua 57b 2b. 17 Riripeti Hipiriona Netana Opanake lc Tonga Nama 6. 18 Caroline Irvine Waihou Lower B Nama 6a.
Nama. Te Ingoa o te Poraka. Te Ahua o te Tono. 19 Rota 149a, Parihi o Tamahere Kia uiuia ko wai ma nga tangata no roton tenei whenua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19190626.2.15
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 26, 26 June 1919, Page 437
Word Count
644Aperata Kooti Maori ki Akarana a te 8 o nga ra o Hurae, 1919. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 26, 26 June 1919, Page 437
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.