Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

WHAKAHAERE WHENUA MAORI.

Tekiona i nga Taone Maori o Tokaanu, Pipiriki, Potaka (Utiku) ka Riihitia i runga i te Akihana Tuwhera kite Katoa; me etahi Whenua Paamu hoki kei Ruapirau, Whanganui Awa me Whangaehu.—(Mapi Kama 39.) Tari o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Aotea, Whanganui, 30 Noema, 1916. KO nga tekiona e huaina nei i roto i te Kupu Apiti Tuatahi rne te Kupu Apiti Tuarua ki tenei panuitanga ka riihitia i runga i te akihana tuwhera kite katoa ka tu kite Tari Whenua Maori, Whanganui, a te Paraire te 5 o nga ra o Hanuere, 1917. Ko nga riihi mo nga tekiona taone e mau ake nei ka tukua i raro i nga tikanga o te Ture Taone Maori, 1910, kia rua tekau ma tahi nga tau o ia riihi, mete whai mana mo ake tonu atu kite whakahou i te riihi a te mutunga 6 ia rua tekau ma tahi tau mo te moni reti e rite ana kite 5 paiheneti o te wariu whakapaingakore o ia tekiona a te wa e whakahoutia ai te riihi. Ko nga riihi mo nga tekiona paamu, ka tukua i raro i te Ture Whenua Maori, 1909, mo nga tau e rua tekau, mete whai mana kite whakahou i te riihi mo tetahi atu rua tekau tau mo te moni reti e rite ana kite 5 paiheneti o te wariu whakapaingakore a te wa e whakahoutia ai te riihi.

KUPU APITI TUATAHI. Whenua ka Riihitia i raro i te Ture Taone Maori, 1910.

Kahiti—C

Ko tenei taone ko Tokaanu kei te pito tonga o Taupo Moana. E taea atu ai me tika ma te tereina ki Waiouru ka haere atu i reira ma te kooti ki Tokaanu. Ko tetahi huarahi me haere ki Tapuaeharuru, Taupo, ka eke atu ai i rung? i te tima ki Tokaanu. Kei te mahia i naianei tetahi rori atu i Waimarino Reriwe Teihana ki Tokaanu, e torn tekau ma rima maero te roa o aua rori. He waiariki kei Tokaanu, a kei reira etahi whare kaukau puia e tu ana. Potaka Taone Maori.

Ko Potaka Taone kei te taha o Utiku Roriwe Teihana, e rima maero te tawhiti i Taihape. Pipiriki Taone.

Kei te taha o Whanganui Awa tenei taone e tu ana, e ono tekau maero te tawhiti i Whanganui Taone. E tae ai te tangata ki reira me tika ma runga tima, me haere ranei ki Ohakune eke atu ai ki runga i te kooti ki Pipiriki. KUPU APITI TUARUA. Wahanga o Ohotu Nama 1 Poraka, e tata ana ki Ruapirau, Koriniti, Whanganui Awa, Poraka XI, Takiwa. Ruuri o Tauakira. Rota 137, Wahanga 8, Tekiona 3a : E 81 eka 1 ruuri e 20 paati: Kotahi hereni mete hikipene (is. 6d.) a raro o te moni reti mo ia eka i ia tau. Rota 138, Wahanga 9, Tekiona 3a : 158 eka e 2 ruuri e 6 paati : Kotahi hereni mete hikipene (Is. 6d.) a raro o te moni reti mo ia eka i ia tau. He ngaherehere enei tekiona; he pai te oneone. Me haere i runga tima ma Whanganui Awa e taea atu ai enei whenua. H’cz/mnga o Rakautaua. Poraka, Whangaehu, Poraka XJV, Takiwa Ruuri o Ikitara. Rota 139, Tekiona 2b : E 50 eka. £1 12s. 6d. a raro o te moni reti mo ia eka i ia tau. Ko tenei whenua kei waenganui o Rakautaua Rori nje Awa, e rua maero kite taha ki tai o Whangaehu

Reriwe Teihana. He whenua tino pai, he parahua katoa hoki. E £4OO te wariu o nga whakapainga o runga. Me utu t, te kai-tango riihi aua whakapainga kite moni, kite kore e taea e ia tera, me hoatu e ia he raokete kite Poari mo taua £4OO moni, kia £5 te paiheneti mo ia ran o aua moni i ia tau, mete whai mana kite whakahou i te riihi mo etahi atu tau e rua tekau. Ka whai mana noa atu te kai-tango riihi kite whakaea i te mokete, i tetahi wahi ranei o te mokete, a tana wa e whiwhi ai ia i te moni hei whakaea. WHAK AM ARA MAT AN GA. Ko etahi atu whakamaramatanga mo nga tikanga o ngt riihi o nga whenua e man i runga nei me tiki atu i te tari o te Hekeretari mo nga Mea Maori, kei Poneke, me tiki atu ranei i te tari o te Poari Whenua Maori o te Takiwa o Aotea, kei Whanganui.

J. B. JACK,

Perehitini o te Poari Whenua Maori o te

Takiwa o Aotea.

Rota. Poraka. Tekiona. Nga Eka. A raro o te Moni Retiia Tan 1 1 Taone o Tokaanu. E. R. P. 3 2 3 18 £ s. d. 0 15 0 2 I 6 4 0 0 2 0 0 3 I 7 4 0 0 2 10 0 4 I 8 3 0 0 3 0 0 5 I 9 3 0 0 1 10 0 6 I 12 2 2 0 1 10 0 7 I 15 3 0 0 1 0 0 8 I 23 3 0 0 I 0 0 9 I 10 3 0 0 1 10 0 10 I 13 2 0 0 1 0 0 11 I 17 1 2 0 1 0 0 12 I 19 1 C 0 0 15 0 13 II 2 0 1 0 1 10 0 14 II 3 0 1 6 1 10 0 15 II 4 0 1 0 1 10 0 16 II 5 0 1 0 1 10 0 17 II 6 0 1 0 1 10 0 18 II 7 0 1 0 1 10 0 19 II 8 0 1 0 15 0 20 II 9 0 1 0 1 5 0 21 II 10 0 1 0 1 0 0 22 II 11 0 1 0 1 0 0 23 II 12 0 1 0 1 0 0 24 II 13 0 1 0 1 0 0 25 II 14 0 1 0 1 10 0 26 II 15 0 1 0 1 10 0 27 II 16 0 1 0 1 10 0 28 II 17 0 1 0 I 10 0 29 II 19 0 1 0 1 10 0 30 II 21 0 1 0 I 10 0 31 III 1 1 2 1 2IO 0

Rota. Poraka. Tekiona. Nga Eka. A raro o te Moni Reti ia Tau 32 Ill 2 E. R. P. 2 0 0 & • (1. 2 10 0 33 in 3 2 0 O 2 10 0 34 m 4 4 OH 2 10 0 35 in 5 0 2 0 1 0 0 36 TH 10 0 2 0 1 0 0 37 III 11 0 2 0 1 0 0 38 III 12 0 2 0 1 10 0 39 III 13 1 0 0 1 10 0 40 III 14 0 2 0 I 10 0 41 III 15 1 0 0 1 10 0 42 III 16 0 2 0 1 10 0 43 III 17 I 0 0 1 10 0 44 III 18 0 2 0 1 10 0 45 III 21 1 0 0 1 10 0 46 IV 6 0 1 0 1 0 0 47 IV 7 0 1 0 I 0 0 48 IV 10 0 1 0 1 0 0 49 IV 11 0 1 0 I 0 0 50 IV 14 0 1 0 1 10 0 51 IV 15 0 1 0 1 10 0 52 IV 18 0 1 0 1 10 0 53 IV 19 0 1 0 1 10 0 54 IV 22 0 1 0 1 10 0 55 IV 23 0 10 1 10 0 56 IV 25 0 1 0 1 10 0 57 IV 26 0 10 1 10 0 58 IV 28 0 10 1 10 0 59 IV 29 0 1 0 1 10 0 60 IV 3 J 0 10 1 10 0 61 IV 32 0 10 1 10 0 62 V 9 7 0 18 1 5 0 63 V 14 7 3 0 2 10 0 64 VI 5 0 1 0 1 10 0 65 VI 7 0 1 0 1 10 0 66 VI 8 0 1 0 1 10 0 67 VI 11 0 1 0 10 0 68 VI 12 0 1 0 1 0 0 69 VI 16 0 1 0 I 0 0 70 VI 17 0 1 0 1 0 0 71 VI 20 0 1 0 1 0 0 72 VI 21 0 1 0 I 0 0 73 VI 23 0 10 1 0 0 74 VI 24 0 1 0 1 0 0 75 VI 26 0 1 0 1 0 0 76 VI 27 0 1 0 1 0 0 77 VI 32 0 1 0 1 0 0 78 VI 33 0 1 0 1 0 0 79 VI 34 0 1 0 1 10 0 80 VI oO 0 1 0 1 10 0 81 VI 36 0 1 0 1 10 0 82 VI 37 0 1 0 1 10 0 83 VI 38 0 1 0 1 10 0 84 VI 39 0 I 0 1 10 0 85 VI 40 0 1 0 1 10 0 86 VI 41 0 I 0 1 10 0 87 VI 42 0 1 0 1 0 0 88 VI 43 0 1 0 I 0 0 89 VI 45 0 I 0 1 0 0 90 VI 46 0 1 0 1 15 0 91 VI 47 0 1 0 1 15 0 92 VI 48 0 1 0 1 15 0

Rota. Poraka. Tekiona. Nga Eka. A raro o te Moni Reti ia Tau. E. R. P. £ s. d. 93 VI 49 '■ 0 1 0 1 15 0 94 VI 51 0 1 0 1 15 0 95 VI 52 0 1 0 2 0 0 96 VI 53 0 1 0 2 0 0 97 VI 54 0 1 0 2 0 0 98 VI t)5 0 J 0 2 0 0 99 VI 56 0 1 0 2 0 0 100 VI 57 0 1 0 2 0 0 101 VIII 1 1 0 0 1 10 0 102 VIII 2 1 0 0 1 10 0 103 VIII 5 8 0 0 2 0 0 104 IX 1 41 3 18 5 0 0

105 106 I 1 8 9 0 0 1 1 0 0 0 15 0 0 0 15 107 1 10 0 1 0 0 15 0 108 III 7 1 0 0 1 10 0 109 III 9 0 1 0 0 15 0 110 V 4 0 1 0 1 0 0 111 VI Wahi 6 ! 0 1 0 1 0 0

112 1 2 2 0 0 1 0 0 113 I 3 2 1 32 1 0 0 114 IV 5 5 1 2 5 0 0 115 IV 6 5 0 32 5 0 0 116 IV 7 5 2 0 5 0 0 117 IV 8 7 3 23 5 0 0 118 IV 16 23 3 23 5 0 0 119 V 12 0 1 0 1 0 0 120 VI 1 0 1 30 1 10 0 121 VI 3 0 1 0 1 10 0 122 VI 4 0 1 0 1 10 0 123 VI 2 0 1 26 2 10 0 124 VI 5 0 1 0 2 10 0 125 VI 6 0 1 0 2 10 0 126 VI 7 0 1 16 2 10 0 127 VI 8 0 15 2 10 0 128 VI 9 0 2 9 2 10 0 129 VI 10 0 1 15 0 15 0 130 VI 11 0 1 8 0 15 0 131 VIII 2 0 1 8 0 10 0 132 VIII 9 0 1 12 0 10 0 133 IX 7 0 1 0 0 10 0 134 X 3 0 2 0 2 0 0 135 X 4 0 2 0 2 0 0 136 X 5 0 3 0 2 0 0

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19161221.2.11

Bibliographic details

Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 54, 21 December 1916, Page 855

Word Count
2,026

WHAKAHAERE WHENUA MAORI. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 54, 21 December 1916, Page 855

WHAKAHAERE WHENUA MAORI. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 54, 21 December 1916, Page 855