Kooti Whenua Maori ki Niu Paremata a te 24 o nga ra o Maehe, 1908.
Tari Kooti Whekua Maori, Poneke. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Kooti Whenua Maori ki Niu Paremata a te 24 o nga ra o Maehe, 1908, kite whakawa kite uiui hoki i nga tikanga o nga tono e man i te Kupu Apiti i raro iho nei, he mea tuku mai kite Kai-rehita, kite uiui hoki i nga tikanga o etahi atu mea e whakatakotoria tikatia mai kite aroaro o te Kooti.
I tuhia i tenei te 6 o nga ra o Maehe, 1908.
Na
TE WARAHI,
Kai-rehita.
[Poneke, 1908-10.] KUPU APITI. Tono kia Whakatutueutia nga Tukunga Whenua.
Tono i raro i Tekiona 39 o “ Te Tube Kooti Whenua Maobi, 1894.”
Tono Whakatu Kai biiwhi ki nga Paanga Whenua.
Kooti Whenua Maori ki Poneke a te 16 o nga ra o Maehe, 1908. Tari Kooti Whenua Maori, Poneke. HE panuitanga tenei kia mohiotia ai ka tu te Kooti Whenua Maori ki Poneke a te 16 o nga ra o Maehe, 1908, kite wnaxawa kite uiui hoki i nga tikanga o nga tono e mau ite Kupu Apiti i raro iho nei. Ki te kore te Kooti etu
a taua ra ka tu a muri tata atu ina watea i etahi atu o ona raruraru. I tuhia i tenei te 6 o nga ra o Maehe, 1908.
Na
TE WARAHI,
Kai-rehita.
[Poneke, 1908-9.] KUPU APITI. Tono Whakawa Wehewehk.
Tono kia Wetekia nga Here.
Tono Whakatu Kai-biiwhi ki nga Paanga Whenua.
SJama. Te Ahua o te tuku. Te ra i hainatia ai Te ingoa o te whenua. Nga ingoa o nga tangata e whai tikanga ana ki taua whakahaerenga. 1 | He hoko (1907-56) 12 o nga ra o Aperira, 1907 Okato, Taone Tekiona 63 me 64 Te Moa ki a Joseph Henry Wooldridge. 2 He mokete (1907-77) 23 o nga ra o Mei, 1907 Waitaraki te Hauauru, Tekiona 82b Karena Taituha ki a John Snel Connett. 3 He hoko (1907/112) 6 o nga ra o Akuhata, 1907 Waitara ki te Hauauru, Taone Tekiona 8, 9, 10, 11, me 12 Hori Kokako ki a Robert James Matthews. 4 He riihi (1907-161) 21 o nga ra o Maehe, 1903 Hua, Tekiona 86 Miriama Putaputa raua ko Tairere Putaputa ki a William John Smith. 5 He hoko (1907-170) 24 o nga ra o Oketopa, 1907 Waitaraki te Hauauru, Rota 130 Tamati Marina Rahurahu (na te Kaitiaki mo te Katoa) raua ko Matene Rahurahu ki a John Purdie. 6 He riihi (1908-33) 7 o nga ra o Hanuere, 1908 Oakura, Tekiona 34 .. Kehu Moepuke raua ko Te Waiorenga ki a Cecil Arden. 7 He hoko (1908-34) 14 o nga ra o Oketopa, 1907 Waitara ki te Rawhiti, Taone Tekiona 12, Poraka XV Rau Karewa ki a James Bayly. 8 He hoko (1908-35) 1 o nga ra o Nowema, 1907 Waitara ki te Hauauru, Taone Tekiona 6, Poraka 95 Pei te Kokoti ki a Alfred Morrison Elliot.
Mama-Kai-tono. Te ingoa o te whenua. Te ahua o te tono. 9 Hone Puru (N.P. 825-1, 1/102) .. Hua, Tekiona 47 He tono kia patua te ota i whakaturia ai he kairiiwhi mo tona paanga i roto i te whenua e mau i runga ake nei, i te mea kei te ora ano ia.
Kama. Kai-tono. Te ing&a o te whenua. Te tangata kua mate, 10 Parawhenua Mataka (N.P. 195-173) Ngatitara Nama 51 (Karaati 3938) Pera Paora Mataka. 11 Wi Tutua (N.P. 195-163, 15/82) .. Ngatitara (Karaati 3938) Pera Paora Mataka. 12 Te Rangi Ikeike (N.P. 195-171) .. Ngatitara Poraka Paora te Mataka.
Kai-tono Te ingoa o te whenua. 609 Tahana Kawhe (W. 55-43, 4/39) Mauihakona (Tekiona 98, Hutt).
Nam a. Kai toua. Te ingoa o te wheac*. 610 Niniwa Heremaia (Wai. 169-21, 3/108) Te Uhiroa Nama 2.
Namu 1 .. Kal-tono. Te ingoa o te wbenua. i Te tangata kua mate. 611 Ani Love (We. 168-15, 7/72) Orongorongo Enoka Hohepa. 612 Pirihira Epiha (W. 35-137, 7/72) Hutt, Tekiona 16, Wahanga 17b Apihaka Renata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19080312-10.2.3
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 10, 12 March 1908, Page 114
Word Count
668Kooti Whenua Maori ki Niu Paremata a te 24 o nga ra o Maehe, 1908. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 10, 12 March 1908, Page 114
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.