HOROWHENUA KAUTE KAUNIHERA.
Ture o nga Mahi mo te Katoa 1905.—Whenua e hiaHIATIA ANA HEI RoRI. I RUNGA i nga whakaritenga o “ Te Ture o nga Mahi mo te Katoa, 1905,” tenei te panuitia nei, e hiahiatia ana e te Horowhenua Kaute Kaunihera, te whenua kua whakamaramatia i raro ake nei, hei rori mo te katoa. He mapi kua tohungia kite A, e whakaatu ana i te takotoranga o taua wahi, ka tuwhera hei tirotirohanga i te Tari o te Kaute i Riwini, a nga haora e tuwhera ai te tari mo te wa o nga ra e wha tekau mai o te tuhinga o tenei. A ko katoa o nga tangata e pangia ana e te tikanga i te tangohanga o te whenua tenei te karangatia nei, kia tuhituhia mai nga take tika whakahe, a kia tae tonu kite Karaka o te Kaute i Riwini aua whakahe i mua atu o te paunga o nga ra e wha-tekau o te tuhinga e tenei. Ahuatanga o te Whenua. Katoa tera wahi whenua i roto o Poraka IV, Maunga Ropotini Takiwa Ruuri, ko tetahi wahi o Id, Tuawhakatupua, 1 eka 3 ruuri 5 paati, kara puru ; tetahi wahi o 1g Nama 1, Tuawhakatupua, 2 ruuri me 4’4 paati, kara papara ; me wahi o Tahitiki Poraka, 2 eka 1 ruuri 6'l paati, kara pingika ; koinei nga rohe ka whai ake nei : — Timata i tetahi paina 50 ringiki whaka-te-hauauru atu o te rohe marangai o Id Tuawhakatupua ; atu o reira whaka-te-tonga kite rohe marangai o 2a, Tuawhakatupua ; atu o reira 100 ringiki whaka-te-rawhiti; atu o reira whaka-te-marangai; atu o reira whaka-te-raki kite Awa o Manawatu ma roto i te Poraka o Tahitiki: kua tutohungia i te mapi tohu A, inaianei kei te horahia mo te titiro mo te wa o nga ra e wha-tekau atu o te ra kua tuhia nei, kite Tari o te Kaute i Riwini. Ingoa o te hunga nona : Wi Hare Rakena te Aweawe, Te Manawaroa te Aweawe, Rakiwhata te Aweawe, Te Rewanui Henare, Te Rangimaire te Aweawe, Te Wai Tokorau Teieti, Te Rangi Putangatahi Rahira Mohi, Urapani Motuahi,
Tamati Kawana, Atareti KaWana, Taitoko Wi Matai, Pikihana Wi Matai, Tiweta Whatahoro, Heremaia Maika, Rangi te Rangi, Wikitoria Ratima, me Ratima Ngungu. Ingoa o te hunga noho : W. Eka. HOANI MAKARAKA, Karaka o te Kaunihera. I tuhia i tenei te 1 o nga ra o Oketopa, 1906. 889
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19061011.2.14
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 70, 11 October 1906, Page 508
Word Count
398HOROWHENUA KAUTE KAUNIHERA. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 70, 11 October 1906, Page 508
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.