Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kapenga whenua kia kaua e pangia e nga tikanga o Tekiona 117 o " Te Ture Kooti Whenua Maori, 1904.

PLUNKET, Kawana. OTA A TE KAUNIHERA. I te Tari o te Kawanatanga, i Poneke, i tenei te rua-tekau-ma-whitu o nga ra o Nowema, 1905. Tu ana i reira: Ko te Right Honourable R. J. Seddon hei Tumuaki mo te Kaunihera i taua ra. NOTEMEA i raro i nga tikanga o tekiona wha o “ Te Ture Whakatikatika i nga Ture Whenua Maori, 1895,” kua meinga hei Ture, ka ahei te Kawana i runga i te Ota a tona Kaunihera kite kape atu kia kaua e pangia e nga tikanga o te tekiona tahi rau tahi tekau ma whitu o “Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894 ” (ka kiia i muri ake nei ko “ taua Ture ”), mo tetahi wa poto, wa roa ranei, i runga ano i nga ritenga me nga tikanga me nga here e ata whakaaturia ana i roto i taua ota, tetahi whenua, tetahi paanga, whai taketanga ranei ahakoa kei hea e takoto ana, e ekengia ana e te mana o taua tekiona ; a ka ahei hoki ia kite kape pera atu i tetahi whenua mo te taha anake kite tangata kei a la e riihi ana taua whenua, mo tetahi atu tangata ranei e noho whai-tikanga ana i runga i tetahi whenua kua whakapaia e ia, kua utua ranei e ia he moni ki nga tangata Maori no ratou taua whenua hei riihi hei hoko ranei i taua whenua i mua atu i te mananga o taua Ture : Engari kaua te Ota a te Kaunihera i whakaputaina i raro i nga tikanga o tenei tekiona, e whei mana kia pau ra ano nga marama e rua i muri iho itera i panuitia ai i roto ite Gazette : Engari hoki ko ia tuku i mahia i whakaotia ranei i raro i nga tikanga o tenei tekiona me ata whakamana e te Kooti i raro i nga tikanga ote rima-tekau-ma-toru o nga tekiona o taua Ture : A notemea kua puta te kupu a te Kaunihera Takiwa Whenua Maori o Ikaroa, i te rua-tekau-ma-toru o nga ra o Mei, kotahi mano e iwa rau ma rima, a i tae mai nei i te tekau-ma-wha o nga ra o Hurae, kotahi mano e iwa rau ma rima,

whakaatu mai kite Kawana, he mea pai kia kapea nga tea whai-paanga ranei o Ruihi Aporo i roto i nga poraka piihi whenua ranei kei roto i te Takiwa When.ua o Poneke e takoto ana, e mohiotia nei nga ingoa ko Te Kawakawa Nama 2, Matakitaki Nama 2, me Te Kopi Nama 1 o Nama 2, he mea kia taea ai te hoko atu ki a Iraia te Whaiti raua ko Mary Ann Sutherland (e whakabaere nei raua i te mahi whakatupu hipi i runga i te ingoa nei “ Te Whaiti raua ko Sinclair) : Na reira, tenei His Excellency te Kawana o te Koroni o Niu Tireui, i runga i tana whakahaerenga i nga mana kua whakataua nei ki runga ki a ia e tekiona wha o “ Te Ture Whakatikatika i nga Ture Whenua Maori, 1895,” i runga hoki i te kupu tohutohu kupu whakaae hoki a te Kaunihera Whiriwhiri o taua koroni, ka kape nei kia kaua ai e tau nga tikanga o tekiona kotahi rau kotahi tekau ma whitu o “ Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894,” he mea kia taea ai te hoko, ki runga ki—1. Te hea o Ruihi Aporo kaore ano kia wehea, e rite nei kite rua mano e iwa rau nga eka, nui ake iti iho ranei, i roto ito poraka whenua e mohiotia nei ko Te Kawakawa Nama 2 Poraka, ko te nui ia o taua poraka e ono mano e rima rau e iwatekau nga eka, koina te whenua e mau na te whakaaturanga i roto i te ota wehewehe o te Kooti Whenua Maori, i whakaputaina i te rua-tekau-ma-rua o nga ra o Hurae, kotahi mano e waru rau e iwa-tekau, ki a Ruihi Aporo me etahi atu. 2. Te hea o Ruihi Aporo kaore ano kia wehea, e rite nei kite kotahi rau e whitu-tekau-ma-rua nga eka e rua nga ruuri, nui ake iti iho ranei, i roto i te poraka e mohiotia nei ko Matakitaki Nama 2, ko te nui ia o taua poraka e ono rau e iwatekau nga eka, koina te whenua e mau na te whakaaturanga i roto i te ota wehewehe o te Kooti Whenua Maori, i whakaputaina i te rua-tekau-ma-rima o nga ra o Hurae, kotahi mano e waru rau e iwa-tekau, ki a Ruihi Aporo me etahi atu. 3. Te hea o Ruihi Aporo kaore ano kia wehea, e rite nei kite kotahi rau e waru-tekau-ma-iwa nga eka e torn nga ruuri, nui ake iti iho ranei, i roto i o te poraka e mohiotia nei ko Te Kopi Nama 1 o Nama 2, ko te nui ia o taua poraka e whitu rau e rima-tekau-ma-iwa nga eka, koina te whenua e mau na te whakaaturanga i roto i te ota wehewehe o te Kooti Whenua Maori, i whakaputaina i te rua-tekau-ma-toru o nga ra o Hurae, kotahi mano e waru rau e iwa-tekau, ki a Ruihi Aporo me etahi atu. Na, reira, tenei His Excellency te Kawana, i runga i tana whakahaerenga i nga mana kua whakataua nei ki runga ki a ia e tekiona rua-tekau-ma-ono o “ Te Turo Whakahaere i nga Whenua Maori, 1900,” i runga hoki i te kupu tohutohu kupu whakaae hoki a te Kaunihera Whiriwhiri o taua koroni, i te mea he whenua pukepuke, a ko tona painga hei haerenga kararehe anake nga whenua kua kiia ake nei,tenei ka whakarahi ake i te whenua hei tango ma taua Iraia te Whaiti raua ko Maiy Ann Sutherland, he mea kia ahei ai raua kite hoko i aua hea o taua Ruihi Aporo i roto i aua poraka ra.

ALEX. WILLIS,

Kai-tuhituhi o te Kaunihera Whiriwhiri.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT19051207.2.6

Bibliographic details

Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 56, 7 December 1905, Page 513

Word Count
989

Kapenga whenua kia kaua e pangia e nga tikanga o Tekiona 117 o "Te Ture Kooti Whenua Maori, 1904. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 56, 7 December 1905, Page 513

Kapenga whenua kia kaua e pangia e nga tikanga o Tekiona 117 o "Te Ture Kooti Whenua Maori, 1904. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 56, 7 December 1905, Page 513