He Tono kite Kooti Whakamana i raro i “Te Ture (Whakamana Take) Whenua Maori, 1893."
I Roto ite Kooti Whakamana Take ■ , kei Kihipane. Mo runga i te tono a Hemi Kara me Wi Pere, o Kihipane> o te Takiwa Porowini o Akarana, kia whakamana. take paanga e tonoa ana e rua i roto o Tahora Nama 2 Poraka, kei roto i Takiwa Kooti o Kihipane. a. TWO mana ko Timi Kara me Wi Pere, o Kihipane, JIX. Merna ote Paramata o Niu Tireni, e tono ana i ,raro “Te Kooti Whenua Maori (Whakamana Take) Ture, 1893,” kia whakamana tetahi kanataraki o nga tangata o Tahora Kama 2 Poraka (ko taua poraka kei te Takiwa Kooti Whenua Maori o Kihipane, ko tona nui 213,000 nga eka, nuku atu iti iho ranei), me Wiremu Rii Riihi, Roia, raua ko Wiremu Pere, o Kihipane, nga Kai-whakahaere mo Te Kamupene Whakanohonoho Whenua Maori o Niu Tireni (Tuturu). b. E hiahia ana maua kia tae kite aroaro o te Kooti Whakamana Take a te Mane, te 14 o nga ra o Pepuere, 1896, i te 10 o te karaka i te awatea i muri tata ranei e watea ai te rongo i nga roia mo tenei keehi. , c. Ko te ahua o tenei mahi ka tonoa nei kia whakamaia he kanataraki i whakaritea i te 18 o nga ra o Tihema, tau 1889, i waenganui i katoa nga tangata whai paanga ki Tahora Nama 2 Poraka, me Wiremu Rii Riihi raua ko Wiremu Pere nga Kai-whakahaere mo Te Kamupene Whakanohonoho Whenua Maori o Niu Tireni (Tuturu), ara he tuku ki taua Kamupene ne te katoa o nga tangata o taua poraka whenua kia tiakina mo nga Maori whai paanga ki taua whenua i raro i ’nga ritenga huihuinga tahitanga o taua Kamupene ko taua Kamupene i raro i taua kanataraki i tuku maua he moni ma nga tangata whai paanga mo runga hoki i taua whenua. d. Ko te whenua i meatia kia whakawhitia ketia e taua kanataraki ko ia ko te whenua e huaina ana ko Tahora Nama 2, kua whakaatutia i runga ake ra ko tona tino taka he take Tiwhikete i raro i “ Te Ture Kooti Whenua Maori, 1886,” he mea i tuhia i te ongarao'- 1889. e. Ko te ahua o te paanga whenua e meatia ana nga kaitono kia riro mai ma te Kooti e homai ko ia he take tuturu ki taua whenua mo ake tonu atu. F. Ko nga mea i riro mai ai ta maua mana ki taua whenua -a mau nei ki a maua ko ia e whai iho nei ara:— (1.) Taua kanataraki i waenganui i nga tangata whai paanga ki taua TahoraNama 2 Poraka me Wiremu Rii Riihi raua ko Wiremu Pere nga Kai-whaka-haere mo te Kamupene Whakanohonoho Whenua Maori o Niu Tireni. . (2.) Tiiti mokete, o te 3 o Hurae, 1888, na taua Kamupene Whakanohonoho Whenua Maori o Niu Tireni kite Peeke o Niu Tireni. - (3.) Tiiti tuku, o te 5 o Akuhata, 1890, taua Peeke o Niu Tireni kite Kamupene Whakahaere Whenua o te Peeke o Niu Tireni. , (4.) Tiiti tuku, o te 10 o Hurae, 1891, na te Kai-Rehita o te Hupirimi Kooti o Niu Tireni kei Kihipane ki taua Peeke o Niu Tireni Whakahaere Whenua. (5.) Pukapuka kirimini, o te 17 o Pepuere, 1892, i waenganui i te Peeke Whakahaere Whenua o Niu Tireni, o te taha tuatahi ko Wiremu Rii Riihi o Kihipane, Roia,'o te taha tuarua a me maua ake (nga kai-tono) o te taha tuatoru. G. He tuhi nga reta mai kia maua o roto te Taone o Kihipane, ko te Tari o Riihi me Tei, Roia, Karatitone Rori. H. E hiahia ana maua ko nga whenua me nga paanga o katoa o nga tangata whai paanga o taua whenua nga whenua me nga paanga o katoa o ia tangata kua whakahuatia i te wharangi f o tenei tono i raro i taua mauaka tono maua kia whakatuturutia i raro i nga whakatau o tenei Kooti na reira i tukua atu kia ratou ki o ratou kai whakakapi ranei i runga ite rarangi ingoa ki konei. A e hiahia ana maua ko nga tangata katoa ano hoki e tono whai paanga ana ki tenei mea kia huaina he huinga e uru ana ki enei whakahaere. I tuhia ki Kihipane, i tenei te 21 o nga ra o Tihema, 1895.
TIMI KARA,
WI PERE,
(Na to raua Roia me Kai-whakahaere, Wikita Kereihi Tei). ( Ki te Rehita o te Kooti Whakamana Take, i Kihipane. 1 1
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18960123.2.11
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 3, 23 January 1896, Page 23
Word Count
757He Tono kite Kooti Whakamana i raro i “Te Ture (Whakamana Take) Whenua Maori, 1893." Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 3, 23 January 1896, Page 23
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.