TURE WHENUA MAORI, 1873-74-78.
Te Takiwa ki Karamaene. Porowini Takiwa o A KAT?.ANA T TE nohoanga o te Kooti Whenua Maori o Niu Tireni, i tu nei ki Kapanga, Karamaene, i te 26 o nga p a 1 . o Nowema, 1879, a i oti i te 3 o nga ra o Tihema, 1879, kite aroaro o Henry A. H. Monro Esquire Kaiwhakawa, raua ko Wiremu Mita Hikairo, Ateha. ’ n ? I runga i te tone wehewehe o etahi piihi whenua e mau nei nga ingoa i te rarangi tuatahi o te pukapuka e piri ake nei, i puta te. whakataunga a te Kooti ko te Tuhinga Whakamaharatanga take o te paanga o nga tangata e mau nei o ratou ingoa i te rarangi tuatoru, ki nga wahanga whenua e mau nei no-a ingoa kite rarangi tuarua.me tuhituhi ki tetahi wharangi watea o te Kooti Rouru. b Inahoki te ingoa o Henry A. H. Monro, Esquire, Kaiwhakawa, mete Hiiri o te Kooti te 11 o nga ra o Tihema, 1879.
Henry A. H. Monro, Kaiwhakawa.
Nga wahi whenua. Nga eka. Nga ingoa o nga tangata. E. B. P. Tihiouou ... "... E. R. 1>. 499 0 0 Tupotiki, Nikorima Poutotara, Meteria Pahahuaki, Wi Te Teira, Tira Te Teira, Hoera Te Whareponga, Pita Te Hangi, Horomona Mahaetahi, Haue Te Maara, Hoani Te Auiui, Te Piha Te Maara, Hoani Kipa, Manahi Te Kipa, Matiu Poono, Tautoru Waitai, . Hera Paremataiti, Paramehia, Whakahau, Hamiora Tawa, Pare Watana,. Arani Watana, Mere Matenga, Ngahina Mihikorama, Maatu Paraone, Ngapari Whaiapu, Erueti Wetea, Mango Whaiapu, Ngaroma Whaiapu, Porokoru Te Hipi, Hirawa Te Moananui, Poata Makuini, Peke Te Moananui, Keremeneta Takaanini, Kara Te Moananui. Moehau Nama 2a .... 1,106 0 0 Mata Ngapo, Hori Tokatapu, Mihi Tarapipi, Takerei Te nui ake iti iho ranei Mata Ngapo, Hori Tokatapu, Mihi Tarapipi, Takerei Te Putu, me Te Morehu. Moehau Nama 2b nui ake iti iho ranei Putu, me Te Morehu. 2,599 0 0 Wikitoria Rangipiki, Arama Karaka, Te Muhanatawia Reiti nui ake iti iho ranei Wikitoria Bangipiki, Arama Karaka, Te Muhanatawia Beiti Hura, Te Hira Aperaniko, Binia Karepe, Hori Beimana (e 7 ngataua), Rangitino, Kapihana Makoare, Makoare Te Ahoroa, Te Morehu, Te Papu Takitaki, Hohepa Kapene, me Paraku Haimona. Moehau Mama 2c nui ake iti iho ranei Hura, Te Hira Aperaniko, Rinia Karepe, Hori Reimana (e 7 nga taua), Rangitino, Kapihana Makoare, Makoare Te Ahoroa, Te Morehu, Te Papu Takitaki, Hohepa Kapene, me Paraku Haimona. 486 0 0 Ngaparu Whaiapu, Maata Paraone, Porokone Te Hiki, nui ake iti iho ranei Ngaroma Whaiapu, Mango Whaiapu, Parata Te Mapu,. Ripeka Wiremu, Miria Bangikakawa, Ngaromaki PaMoehau Nama 2d nui ake iti iho ranei Ngaroma Whaiapu, Mango Whaiapu, Parata Te Mapu, Ripeka Wiremu, Miria Rangikakawa, Ngaromaki Paraone, Wikitoria Bangipiki, Matin Poono, Hirawa Te Moananui, Hori Toroa, Arani Watana, Pare Watana, Metena Papahuaki, Hamiora Tawa, Mihikorama Ngahuia, Nikorima Poutotara, Tupotiki, Mere Matenga, Paranihia Whakahau, me Poata Makuini. 446 0 0 Ngakapa Whanaunga, Mere Matenga, Miriama Pehi, Penenui ake iti iho ranei Ngakapa Whanaunga, Mere Matenga, Miriama Pehi, Pene- ; amine Tanui, Tuihana Te Owai, Kahukori Te Tamihoa, Karukino Te Taniwha, Tokaramaene, Wiremu Te Aramoana, Bawiri Te Ua, Heni Te Ahipu, Hori Kerei Tuokioki, Wiremu Renata, Wikitoria Bangipiki, Mihi Tiki, Beihana Poto, Kiwi Te Atiu, Ngamokomoko Pepeue, Nikorima Poutotara, Maata Paraone, Hori Bangipikk Wi Patene, Peeti Patene, Arama Karaka, me Te Beiti. Moehau Nama 2a nui ake iti iho ranei amine Tanui, Tuihana Te Owai, Kahukori Te Tamihoa, Karukino Te Taniwha, Tukaramaene, Wiremu Te Aramoana, Rawiri Te Ua, Heni Te Ahipu, Hori Kerei Tuokioki, Wiremu Renata, Wikitoria Rangipiki, Mihi Tiki, Reihana Poto, Kiwi Te A tin, Ngamokomoko Peperie,. Nikorima Poutotara, Maata Paraone, Hori Rangipiki Wi Patene, Peeti Patene, Arama Karaka, me Te Reiti. 340 0 0 Kuini Wikitoria (tetahi taha) Nama 2a. Moehau Nama 2b 200 0 0 Kuini Wikitoria (tetahi taha) Nama 2b.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18800219.2.4
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 6, 19 February 1880, Page 14
Word Count
631TURE WHENUA MAORI, 1873-74-78. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 6, 19 February 1880, Page 14
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.