TURE WHAKAWA WHENUA MAORI, 1873-74.
Takiwa o Whanganui, Takiwa Porowini o Poxetce. ITE nohoanga o Te Kooti Whakawa Whenua Maori o Niu Tireni, i timataria ki Whanganui i t e tab’ te kau ma warn o nga ra o Hurae, 1877, a i oti ki Marton, Rangitikei, i te 16 o nga ra o Akuhata 1877, kite aroaro o Theophilus Heale, Kaiwhakawa, raua ko Wiremu Mita Hikairo, Ateha : ’ I runga i te tono a etahi tangata kia whakawakia o ratou take ki nga wahi whenua e mau no' nga .ingoa i te rarangi. tuatahi o te pukapuka e piri iho nei i puta te Whakataunga a te Kooti ko to Tuhinga Whakamaharatanga Take o te paanga o nga tangata e mau nei o ratou ingoa kite rarangi tuatoru, me tuhituhi ki tetahi wharangi watea ke o Te Kooti Rouru. ° Inahoki te ingoa o Theophilus Heale, Kaiwhakawa, mete Hiiri o te Kooti te 18 o no-a m „ Akuhata, 1877. b 0
Theo. Heale,
Kaiwhakawa.
Nga wahi whenua. Nga eka. Nga ingoa o nga tangata. Ohotuiti A. R. P. 2 0 0 Te Keepa Tahukumutia me Neri Te Kapua. Manganuiotahu Ngongohau No. 7 9,562 0 0 Te Urangakaiwhare, Te Piki Kotuku, Weta Te Kahn Hohaia Maroro, Teretiu Mahutonga, Tahana Pita, me Rahera Hautukua. Roka Kairi, Tarete Hariata, Ropoama Te Otipohe, Pare- , matau Ngamoko, me Hariata Te Pari. Paranuiamata No. 6 3 1 14 Karo Reupena, Takerei Te Ahuru, Wiremu-Rangitauira, Tuatini Reupena, Te Ataoterangi Reupena, me Ngahina Keupena. Maungaporau ... 16,062 0 0 Paora Poutini, Toma Tahupotiki, Hohaia Ngakaraka, Hemi Raukaua, me Pauro Tutawha. Poutama Te Ruanui 103 0 33 Te'Oti Takarangi, Harawira Te Mamaru, Takarangi Mete Kingi, Karehana Tahau, Kararaina Pukeroa, Nepetarima Winiata, Kerehoma Tuwhawhakia, Poaneki Rangitokona, Maraea Kurahoro, Ereatara Waitokia, Maraea Kawha, Erana Tamairangi, Tamati Takarangi, Pikia Tiripa, Te Hauwai, Heremia Tamehana, Rahera Waiariki, Paka Rawiri, Mereana Tamairangi, Tare Te Peina, Riria Te Whakaruamoko, Hori Taraipoha, Makere Matetahora, Karehana Tawhitopo, Tikiku Taraipoha, Anikanara Ngarongo, Hoani Te Angi, Maraea Te Waewae, Himiona Tuiau, Neweka Tira, Rora Raniera, Raniera Toka, Ripeka Takahia, Huriana Te Hopu, Wiremu Ropiha, Tamehana Te Uru, Te Mera Te Matau, Pehi Turoa Nepetarima, Ripeka Kaumoana, Ruihana Hinekehu, Ruihana Mangumangu, Hohepa Te Mapihi, me Ria Peata. Winiata Te Puhaki, Pene Te Mawae, Weronika Waiata, Hohi Matene Te Oti Rangitoea, Paekiri Te Mihiata, Keruihi Taiawa, Rapera Waiata, Ruka Puhaki, Tarete Rangituohu, Whango Te Kooro, Nehanera Te Kahn, Wirihana Ngamanako, Weraroa Kingi, Hori Kingi, Eruera Te Uamairangi, Pukuwai Te Paku, Reweti Te Paku, Tukia Raita, Raina Huinga, Mereaina Eauangina, Paurina Te Raumaitua, Keina Tao, Wirete Te Iringa, Hapi Te Angi, Pehimana Te Paku, Te Rehihana Paraone, Makarita Hikawai, Meretiana Rapera, me Anataria Moewai. Mangoira Ruahine 35,660 0 0 Utiku Potaka, Rameha Potaka, Wi Wheko, Ema Te Naihi, Renata Pirere, Hemi Papakiri, Te Herewini Tawera, Wiari Turoa, Ihaia Kaipipi, Wi Watarawi, Te Rina Mete, Wirihana Hunia, me Warena Hunia. (
PUKAPUKA WHAKAPIRI.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18770920.2.8
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 23, 20 September 1877, Page 118
Word Count
477TURE WHAKAWA WHENUA MAORI, 1873-74. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 23, 20 September 1877, Page 118
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.