TURE WHENUA MAORI, 1873-74.
Takiwa o Kaipaba. ITE nohoanga o te Kooti Whenua Maori o Niu Tireni kite Awaroa, Kaipara, i timata i te 27 o nga ra o Hune, 1877, a i whakaotia i te 20 o nga ra o Hurae, 1877, kite aroaro o John Jermyn Symonds, Esquire, Kaiwhakawa, raua ko Hori Kukutai, Ateha.
I runga i te tono a etahi tangata kia whakawakia o ratou take ki nga wahi whenua e man nei nc' ingoa kite rarangi tuatahi o te pukapuka e piri nei i puta te whakataunga o te Kooti, ko te tuhinoWhakamaharatanga putake o te paanga o nga tangata e man nei a ratou ingoa kite rarangi tuatoru kia tuhia ki tetahi wharangi motu ke o te Kooti Bourn. Inahoki te ingoa o John Jermyn Symonds, Esquire, Kaiwhakawa mete Hiiri o Te Kooti to 20 o nga ra o Hurae, 1877. . ~
John Jermyn Symonds
Kaiwhakawa.
Nga wahi whenua. Te nui o te whenua. Nga ingoa o nga tangata. Tokamai A. B. P. 106 0 0 Te Hunara Tauhia, Henare Rawhiti, Hori Kingi te Tua Hori Te More, Hiria Hori Kingi, Paora Tangaroa. ’ Kukutango 487 0 0 Te Hunara Tauhia, Henare Rawhiti, Hori Kingi Te Paa Koharatai 420 0 0 Arama Karaka Haututu, Mihaka Makoare, Tatana Waitataheke. Tua Te Tua 123 0 0 Paora Kawharu, Te Otene Kikokiko. Okahukura No. 1 12,000 0 0 Te Otene Kikokiko, Paora Tuhaere, Ereatara Te Tarehu Te Hemara Tauhia, Te Keene Tangaroa. Okahukura No. 2 12,000 0 0 Arama Karaka Haututu, Hone Wai ti, Pairama Ngutahi Pita Kena, Tiopira Kinaki Karewini Waiti, Henare Wharara, Eramiha Paikea, Matiki Kuha, Eru Whakamautara, Hemana Whiti, Horomona, Kereepe, Henare Rawhiti, Te Waaka Tuaea, Te Toko, Paratene Toko, Te Tatana Waitaheke, Netana Ngau, Aperahama Paenganui, Hemi Parata, Mihaka Makoare, Paraone Ngaweke, Heta Paikea, Poripi Ihamaera.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18770816.2.3
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 21, 16 August 1877, Page 101
Word Count
300TURE WHENUA MAORI, 1873-74. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 21, 16 August 1877, Page 101
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.