TURE WHAKAWA WHENUA MAORI, 1873-1874.
Te Takiwa kite Raki, Porowtni o Akarana. Ite nohoanga o te Kooti Whakawa Whenua Maori o Niu Tireni i timataria ki Rawene (Herd’s Point), i te 31 o nga ra o Mei, 1875, a i oti i te 25 o nga ra o Hune, 1875, kite Aroaro o Henry A. H. Monro, Kaiwhakawa raua ko Wiremu M. Hikairo, Ateha.
I runga i te tono a etahi tangata kia whakawakia o ratou take ki nga wahi whenua e man nei nga ingoa i te rarangi tuatahi o te pukapuka e piri iho nei, i puta te Whakataunga o te Kooti, ko te “ Tuhingawhakamaharatanga take ” o te paanga o nga tangata e man nei o ratou ingoa i te rarangi tuarua, me tuhituhi ki tetahi wharahgi watea o te Kooti Rouru.
Inahoki te ingoa o Henry A. H. Monro, Kaiwhakawa, me te Hiri o te Kooti te 25 o nga ra
o Hune, 1875.
Henry A. H. Monro,
Kaiwhakawa.
Nga walii Whenua. Nga ingoa nga tangata. Kauae-o-Ruruwahine, No. 1 ... Wikitoria Reone, Peri Te Huhu, Reihana Paraone, Ngataierua, Remi Te Tai, Mihaka Hone Kingi-Tarapatiki and Wi Tana Papahia. Kauae-o-Ruruwahine, No. 2 ... W i Rikihana, lehu Ngawaka and Te W lain Te Hautapu. Kauae-o-Ruruwahine, No. 3 ... Hone Pako, Tupakihi, and Hohepa Te Tai. Mangokino Pairama Te Tihi, Hone Mohi Tawhai and Ngarama. One, No. 2 Heta Moka, Pire Tera Hone Ihaka, Utuhanga Pukerewa, Ngarama, Tamariki, Tukino, Wi Puriri, Te Keene Houao, Peata, Potowhena, • . . . ■ Hoani Te Uruuti, Nui, Waata Paiaka, Rai Te Ngau, Wiremu Ngawhau, Rihi Hare, Tamati Hare, Wi Maika, Ngawati and Pairama Te Punakitere ... ..... Tihi. Pukihuia ... ... ... sjlori Karaka^Tawiti.' .Kereama Rangatira, Hone Mohi Tawhai, Hori Ngamanu, Hare Ngamanu, Te Tipihau Hauraki Rewha, Hori Riiwhi (h.c.), Hone Mete Makarini, Reihana Te Makarini, Reiha, Te Makarini, Mohi Wikitahi, Aperahama - - . - ' * * Taiko, Whena Te Apa, Wiremu, Wiremu Moetara, Paraki Te RiuTaiko, Whena Te Apa, Wiremu, Wiremu Moetara, Paraki Te Riupoaka, Hariata Te Kura’ Piripi Patiki and Peneti. Okorihi Wiremu Titore, Hare Ngamanu, Rewiri Whakarongouru, Hauraki Rewha, K - - and Honi Mohi Tawhai. and Honi Mohi Tawhai. Te Takanga Wi Tana Papahia, Te whiu Hautapu, Remi Te Tai, Winiata Tomairangi and Peri Te Huhu. Whataipu ... ... . ... Hori Karaka Tawhiti. Omahuta, No. 1 Hori Hare (h.c.) Riria Te Nao, Taniora Te Mato and Taniora Kowhiti. Omahuta, No. 2 Hoera .Tuhiparu, Rangatira Moetara Tawhio Pou Hare' Ngamanu, and Hone Mohi Tawhai. Omahuta, No. 3. ... , Hone Mohi Tawhai. Miriama Tawiti, Heni Kerenene (Jane Clendon, h.c.) and Mihi Kakau. Pakanae, No. 1 ... ..; Hapakuku Moetara. Pakanae, No. 3 Te Waharoa, Rawiri Te Tahua, Wiremu Rangatira, Wiremu Taui, Timo, Ngawati, Remo, Kereama, Tauehe Hauraki, Rewha and Tawio Pouroto. Okopako ... Rawiri Te Tahua, Hauraki Rewha, Makarena, Hori Riiwhi (h.c.) Hapakuku Moetara, Te Karauna, Pene Kahi, Taniora Te Kowhai, Wiremu Rangatira, Aramiha Tio, Mihaka Ngori and Remi Te Tai. Ngapuku ... •Rangatira, Aramiha Tio, Mihaka Ngori and Remi Te Tai. Aramiha Tio and Te Paea Tuhi. Otangaroa, No. 1 Tia Pakeke, Mere Whena, and Peka. Otangaroa, No. 2 Pauro Rangaihi, Wiremu Tana, Papahia, Wiremu Mutu, Amiria Te Tai, Herewith Te Toko, Mihaka Arapete, Mihaka Hone Kingi and Pauro Mutu.
Nga wahi Whenua. Nga ingoa nga tangata. Otangaroa, No. 3 - ... Wiremu Te Tai, Wirikaka Wharetohunga, Heremiah Te Wake, Timoti Puhipi, Pireke Te Tekenui, Tawio Pou, Hotene Te Kanohi, and Akinihi Papahia. Otangaroa, No. 4 Wiremu Puriri. Pakanae, No. 4 Hapakuku Moetara, Aramiha Tio, Pairama Te Tao, Penehamina Kaki, Tanati Te Pana, Mihaka Ngori, Meinata Karauna, Pirimona Tipa, Miriama Hemara and Ripeka Ngahou. * Pakanae, No. 5 Rangatira Moetara, Tui Pehiriri, Ngature Tahua, Arimiha Tio, Taniora Te Kowhai, Hauraki, Rewha, Tahaetini Te Whango and Te Waharoa. Pakanae, No. 6 Pairama Te Tao. Waimamaku Heta Te Haara, Ngakuru Pana, Hone Mohi Tawhai, Te Whata and Hetoro Waipapa. • Manganuio wae • ... Herewini Te Toko, Remi Te Tai, Heremia Te Wake (h.c.), and Prank Harris (h.c.)
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KNT18750727.2.8
Bibliographic details
Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 12, 27 July 1875, Page 94
Word Count
634TURE WHAKAWA WHENUA MAORI, 1873-1874. Ko te Kahiti o Niu Tireni, Issue 12, 27 July 1875, Page 94
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.