NGA KUPU TEKA A ETAHI PAKEHA.
E ki ana etahi Pakeha, kua mea te kupu a te Kawanatanga kia maua etahi iwi mau pu ki Parihaka, kia peia nga Maori o taua wahi kia haere ke atu. Katahi ano nga kupu teka tito take kore, kahore kau he whakaaro pera a te Kawanatanga. U li aaa;».Ts Kavrhe, kanni te oho-oho o te Maori otaua Jwrahi, a akQ rioa'a te Kawiie, kihai nna Maori i ki ana kupti, he mea hoki, e rnnri ana a tg, i nga xori mo ana whenna, a e.Jr.i ana at»a pnrepo ana rorl, he tele a kan"aua knpn oei, siliaittu lie'' o te Pakeba kite tito i en£i ko£ii
teka, i te mea e kore te Kawaaatanga e mahi perieikua kite nei hoki a Kawaaa Kerei ma i nga tan^ata 0 Taranaki, a kua korero, a e hono tonu ana te waea a Kewi kia te Hiana ma, e kore te kupii e huna kia Rew ; ; e kore te Kawariatanga o Kawana Kerei'e maii maminga 1 te Maori. " E kiia ana kei Parihaka a fliroki, a'e kore,aia e mate i tana tu i aia itu nei ite raataa pu. E kiia ana i lani kaokao tana tu. 'A' he nui ano te ahua main o Hiroki iaia e noho mai nei. He nupepa te rongo o H'ii-bki, he tito pea. ° ■ A e ki ana tetahi nupepa, kanui te kino o te korero teka a etahi Pakeha ki nga Maori o Parihaka, it© mea kiia Oho" aua iWi kua kii hei rori ara atu mo te pu nui nga rori e mahia ana e nga kai ruuri 3 a tetahi kupu a aua Pakeha tito teka i ki ai, e eke ata ana a te Hiana ratou ko tana ope ia te Hinemoa, hei rahurahu i nga Maori o Parihaka. Me iriutu te korero teka a te Pakeha, kei maii ratou kei he i te whasawa. A e ki ana ano tetahi nupepa, a te " Patea Me era,'' kua tae mai te kupu pono kia matou, ahe mea atu tenei na matou ki nga iwi Maori, he tino tito teka te kupu e kiia nei, kahore nei he kupu kotahi a te Kawanatanga i mea ai kia haere be ope man pu kite pei 1 nga Maori o Parihaka. Kua tae ate Wiremu raua ko Kapeue Wirihana kite korero i nga iwi o Taranaki, a e kore rawa e haere he ope taua ki taua wahi i kiia nei e te l'akeha teka.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781123.2.6.1
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 584
Word Count
417NGA KUPU TEKA A ETAHI PAKEHA. Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 584
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.