Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa moina kia kaua e whakamaroketia i muri ia au nei.

Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku UNKNOWN toku whenua mo te Hauke papa tupu. tae noa atu ki nga whakarupuranga katoa e haere ate nei. E hoa e te Etita o Te Wananga, tukua atu e koe taku Dsuiii kite ao katoa nei haere ai ku. kitea ai, mra iwi krst«»a .i .jrnuga i te Mutii nei, Maori, Pakeha hoki, kia rna nga.reo, he Maori he Pakeha hoki. Na,taku kupn ko Pookaawa trioana, kima e pokano"Ji te Pakeha, te Maori rane ki ava, hei rerenga mo te wai, kei maroko a Poii kaawa. • E kore e tika kia pokanoa te Pakelia, t<- Maor. rriiiei-kite haiifra ritfiiga maana ki runga ki t«»ku wlienua inpfca ano tr»k«i, he maun ano to'-iii kii ninira kei okn Wliemm> man n**i i ahan, lie wahi iti tem i walii r- toe nei k*i te'Hatike anake, tne waili<» tonn tenc-i wahi kia takoti.Maori aiia, kaore he Karauna Knraati, kaore he whakaw,-. rito rutiga i tenei wliemia pana tupu i te Haiiko, puta noj* Iti Ponkaawa moana, lie taunga mo taku Tnre Mat-ri, lie tfkarigai tonii iho teiiei naltu tipuna, tuku ilio nei ki a alian ki<* Te Hapukii. K >»c»a e te Etita o te Wananga tukna atu e koe taku pauni kia Ta Ilori Kerei, kia whaka-nanaia inai, te Tnre Maori, otira e vhai inana ana ahnu kite wlienua. Me tuku tonn nga panui i nga Hatarei katna o te inarama o te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kanmitua nio te kupu a te Ilapuku, e tika ana, ka rongo tonu xn-iteu i ana kupu,kaua te Pakeha e pokanoa kite kari aw* l.ei rerengamo te wai, kei maroke a Ponkaawa. Ko t-s take kaore tenei wlienua i Kootitia, Kaore i Karanna Karaatitia, he wlienua papatnpu tonn tenei wlienua ko Te Ilfipukit tonu te Knranna Karaati o runga i te mina Maoritakoto ai. He Ture tnturu tonu tenei mo tupuna, tuku iho ki ngamatua, tuku iho nei kia ruatou ona~-uri i imirii a ratou; kaua te tangatac pokanoa kite wirakahc i tenei Ture Maori, kua whakatuturnlia nei e Renata Tainakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa

tupu, puta itoa i taha katoa o Poukaawa inoana, haera noa i 112 a taha taha katoa o Poukaawa tiwana, te o tpnei Ture Maori, tailioa ka tuliia te raina o rolie o te Hauko papa tupu, pnta uoa i nga taha katoa o t« rr»to, hei taunjxa mo tenei Ture Maori, heoi, e lioa e*te Etita o Te Wananga, kia .tere to tukn, kia Te Wananga, hci matakitaki ma liga iwi Maori, Pakeh'a liolii. Ko teuei panui me tuku tonu i uga Hatarci katoa oto marama, o te tau 1878, lieoi ua te Komiti katoa e uolio nei i te Haukc. Na Te Ilarawira te latere, Na Te Ropilia te Takcu, Na llcnii te H.ukni, Na Te Waaka llewharewha, Na Mntene \\*aew.ie, Na I? nata Tamakiliiknrangi, Na llauiex'a te.IITo, Na Llopata te Hon, Na Toh:ni«;a, Ku M.ii-a tc N <ai tulii.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781123.2.45

Bibliographic details

Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 594

Word Count
516

Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa moina kia kaua e whakamaroketia i muri ia au nei. Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 594

Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa moina kia kaua e whakamaroketia i muri ia au nei. Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 594