HE TINO HOIHO EEIHI. HE uri tenei hoilio na Eiriwata, ko to whaea ko Pipii, (kei te pukapuka whakapaparanga hoilio o Nui Tireni te tino korevo mo te hoiho nei.) He hohio pai rawa a Teuenga, 15 ringa mo te 3 inihi te tiketike, a he kuri kaha, he kuri pai te ahua. Ko "Waipukurau a Teuenga tu. ai i tcnei tan, he pai nga patiki hei nohoanga mo nga uha, a e korc e ntu te nohoanga o nga uha i reira. Otiia e koro ahau e mea kia utua te mate aitua ki nga uha. Me utu nga uha itera e riro ai i nga tangata na ratou aua uha. - A maku e ki, kia tikina mai. £5 ss. Od., mo te tiha kotahi; EAWIEI PEEEMANGA. POA HIEA. Waipukurau. PANUHaNGA KI NGA KAI POOTI MAORI O TE TAKIWA KI TE HAUAUEU. EflOA tena koc, tenei te kupu ka tuka atu ki a koe kia pauuitia e koe ki nga takiwa katoa o te Motu nei, tenei totahi tangata ko Waata Tipa te ingoa, he rangatira no Ngatipaoa, he tamaiti hoki na Ilaora Tipa Koinaki, e mea aua kia tu ia hei Mema mo te Paremata, mo nga takiwa katoa e tu nei a Wi Parata, ara hei whakahaere i nga jitenga ote MoLu nei. Tenei ctalii ritenga kei a ia. Ho Vv-hakaatn tenei ki nga iwi katoa ; i ta Hauraki tangata i whiriwhiri ai, mehcniea tera ano to tangata a ctalii iwi e mea nei ratou kia tu ko ta ratou, me whakaatu mai ki nga iwi katoa, kei whakahe kau i nga tangata tokomaha, a kino noa iho te tautotohc a te ra o te Pootitanga, kotahi tonu hoki te tangata c whakaaeiia ana mo nga inaori i roio i te Paremata. VvIEEMU PAITAKI. HE PANUITANGA. 'IA longo nga Maori; me ivav/e mai a ratou v/iti kite =- Mira i Vt'alia Paraia huri ai. A kia hoko ano hoki te Maori i nga ■naraoa ma ratou i taua Mira. * * NA lIEN-ABE TOMOANA, Eaugatira naana ake taua Mira. Nepia, Nowema IS, 1875. HE PANUITANGA. u_i"E MEA atu tcnei naku na TAMATI TAUNI ki nga tangata e noho tata ana i Hchitinga, kua t'unata i aia tana mahi Parakimetc i Ilehitinga, mc tana main hu hoilio, me nga main Parakimetc katoa. E oti ano i aia to hanga nga parau pakaru, mc nga Mihini pakaru. NA TAMATI TAUNI. Hehitinga. 149
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18751204.2.3.2
Bibliographic details
Wananga, Volume 2, Issue 31, 4 December 1875, Page 398
Word Count
400Page 398 Advertisements Column 2 Wananga, Volume 2, Issue 31, 4 December 1875, Page 398
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.