Te Waka Maori. NEPIA, HATAREI, HURAE 19, 1879. TE POOTITANGA KUA TAHA AKE NEI.
Kua mutu te pootitanga mema mo te Takiwa Pooti Maori kite taha Rawhiti— ko Henare Tomoana te tangata kua tu. Hui katoa nga tangata i pooti ka 1723. Nga pooti ki ia tangata ki ia tangata i penei:— Henare Tomoana ... g§2 Henare Matua ... ... s§g leni Tapihana, 429 Henare te Pukuatua ... ... 59
E tino kitea ana i runga i tenei pootitanga te whakaaro o nga iwi Maori o te Takiwa Rawhiti ki enei Minita mete Hunga Whakorekore nei, Ahakoa na nga kai-whakahaere o taua Hunga Whakorekore i whakatu i a Henare Matua hei tangata mo te taha kite Kawanatanga, a whakaputa ana ratou i o ratou uauatanga katoa hei tautoko i a ia kia tu ai ia —ina hoki, i whakahaerea katoatia nga tikanga ngaro me nga tohungatanga katoa o te iwi whakorekore kia tu ai ia—ahakoa ena mahi' katoa kihai ia i tu, i tino mate ia, ratou tahi ra ko te hunga "Whakorekore.- Kua rongo katoa te motu ko te Takiwa Rawhiti tonu te kohanga o taua mahi whakorekore (kia mohio nga tangata o tawhiti, kua tapaa ko te. " Hunga "Whakorekore" he ingoa mo nga tangata o te Rawhiti e whakorekore ana ki to ratou hokonga i a ratou whenua) ; ko te takiwa hoki tena, ko te Rawhite, i mahi horetiti ai nga autaia whakahaere i te mahi whakorekore. i tohe tonu ai ratou kia hewa nga Maori e kohurutia ana ratou e nga Pakeha " horo whenua, puku-tahae ako ratou, aua kaiwhakahaere, hei whakaora i nga tangata; heoi rawa ta ratou e hiahia ana ko nga Maori kia ora i aua taniwha —kaore ratou e whai ana kite rawa ino ratou ake, kore rawa. He 'nui rawa to ratou aroha ki nga Maori, no kona ratou ka whakaputa nui i o ratou uaua kite whakaora i nga Maori. Kotahi te tangata atawhai rawa o ratou, a i whakaae taua tangata mana e tuku he moni ki nga Maori e ahei ai ratou te whakatu whakawa e hoki mai ai a ratou whenua i tinihangatia ra, ara i tahaetia ; ko etahi o aua kaiwhakaliaere i mea, i runga i te ngakau aroha, me riro i a ratou te mahi whakapau i aua moni kia ata hanga ai, kei maumautia, kei pau wawe i te wa kaore ano i tutuki noa te mahi, kaore ano i taea he orangakia pau rawa ake, ka pau i runga i te whakahaeretanga tika o nga tikanga whakaora tangata e whakaturia ana e Tatou. Na, i runga i tenei aroha nui i whakaputaia e ratou ki nga Maori, kia kore ianei nga rangatira ote Hunga whakorekore, ratou tah ko te Kawanatanga, e whakaaro tera e tahuri nga Maori ki ta ratou karanga a ka pooti katoa ki runga ki ta ratou (ta te Kawanatanga) i whiriwhiri ai. ara ko Henare Matua ? Otira, me ata titiro tatou kite tino tikanga o taua mahi. Kua ki matou, ahakoa he tangata na te Kawanatanga a Henare Matua kua mate ia. Tenei ke te kii tika ; me kii matou, na te mea he tangata ia no te tah a Kawanatanga i mate ai. Me he mea ehara ia i te paruhi a Kerei raua ko te Hihana, me nga k.aiwhakahaere ote mahi whakorekore, penei kua tu pea ia. Te tino take i kake rawa ai a Henare Ttfino an a, ko tona whakaaetanga ki nga Maori o Pakowhai, o Pawhakairo, o te Wairoa, o heaatu, kia pooti tonu ia i te talia ki enei Minita ; i matua tohe hoki ratou ki a ia kia whakaae ia ki taua kupu, muri iho ka whakaae ratou kia hoatu a ratou pooti ki a ia. E mea ana nga Maori ki enei Minita, na etahi o ratou me etahi o a ratou hoa korero i whakatupu ite mahi whakorekore i uakaha haere ai, i mate nui ai hoki nga Maori i te wa kua taha ake nei. Te mahi a taua hunga whakorekore me o ratou roia i
roto i nga ra kua talia ake nei lie tono tonu kia hoatu e nga Maori lie moni hei whakatu whakawa i roto i te Hupirimi Kooti e hoki mai ai o ratou whenua, e ai ki ta ratou ta tana hunga i ki ai. W hakarongo kuare noa ana nga Maori ki taua korero, a hoatu tonu ana e ratou lie moni ki taua hunga whakorekore me o ratou roia i roto i te wa katoa i whai moni ai ratou; no te paunga o a ratou moni tahuri rawa ana etahi o ratou kite mokete i o ratou whenua hei whakangata ite puku kai moni a taua hunga. Otira e kore ano e mau tonu tena tu mahi ; nawai ra, ka hoha nga Maori, kite rawa ake kua whakawaia ratou; kua pau nga moni, kaore he whenua i hoki mai—a, no te kitenga o te hunga whakorekore me nga roia kua kore he moni ma ratou i nga Maori, kua pau, katahi ka whakaTere i o ratou hoa Maori, "waiho iho ana kia noho pouri ana mo to ratou tukunga i a ratou kia whakawaia ete tangato whakawai, W aiho ana te mate mo Hapopo. Na, kia pewhea hoki he mutunga mo te pootitanga kua taha ake nei, u a nga IMaori.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790719.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 33, 19 July 1879, Page 448
Word Count
884Te Waka Maori. NEPIA, HATAREI, HURAE 19, 1879. TE POOTITANGA KUA TAHA AKE NEI. Waka Maori, Volume I, Issue 33, 19 July 1879, Page 448
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.