KO TE PAEAONE, AI-WHAKAAHUA IINGAIA, Kabatitone EOEIjKIHIPONE. Ko etahi tu alma te 10s. mo te mea kotaht; te 15s. te utu mo nga ahua e ono; kite mea ka mahia kia te kau ma rua ahua, kate 12 ano herengi te utu. Tetahi tu ahua ess. mete mea kotabi; ka ono ahua, kate 108. te utu ;te kau ma rua ahua, kate 12 ano herengi te utu. Ka mahia te ahua ka h'omai tonu te moni, kaore e pai te nama. A. W. PAEAMOPIEA, T> O I A, KIHIPONE. He tangata haere ia kite Kooti i Kihipone, i Omana, i TTawa, kite whakahaere i nga mahi Maori i roto i aua Kooti. E tae ana hoki ia kite Kooti Whenua Maori. Me homai nga korero ki a TEONE PTJETTKINI, Kai-"W~hakamaori. KO TAMATI TJEENE I MEA atu ana kia rongo mai nga tangata katoa, katahi ano ia ka hoki mai i Akarana me ana tini TAONGA BAUMATI he mea ata -whiriwhiri nana mo tenei kainga no roto i nga tino taonga pai o te koroni katoa, ara he mea WHAKAPAIPAI WAHINE, ITGA MEA WHATTT KATOA, ME NGA KAKAHU MO TE TINANA, Ko te utu e rite tonu ana te ngawari ki to Akarana, ki to Eihipone hoki. HE KAHT7 TANE, HE KAHTT WAHINE MO KOTO. Nga mea katoa mo te Hoiho, he Kahu whakapaipai, he Tokena, nga Tini mea rawe ate'Pakeha, he Kariko, he Kaone, hePotae, lie Kiapa, he Potae Wabine, he mea ahua hou katoa, ko te iti o fce utu e kore e taea e tetahi atu tangata te -whai. TAMATI TJEENE, KAI-HOKO TOA, MAKABAKA. TAKUTA PTTEAKA. HE panuitanga tenei naku, na Takttta Pueaka, ki nga tangata Maori katoa ote takrwa o Turanga. E hoa ma, tena koutou. Kua tae mai ahau ki konei kite mahi i nga mate katoa o nga tiu-oro Maori. Ko taku mahi tena i nga tau e rima kua pahure ake nei, i au e noho ana i Hauraki i Ohinemuri. Ko au te takuta o nga rangatira me nga tangata Maori katoa o aua takrwa, ko Te Hira, Tukokino, Te Moananui, ara ratou katoa. Kei au nga rongoa katoa hei hoko ki nga Maori. Ko taku -whare te -whare i nohoia e Paati, kai-hanga pu i Kihipone i te rori nui e tika ana ki uta. KO ATENE EAUA KO WEHITANA (Ko Houra i mua ai). 'O te Whare ngawari ra-wa tenei te titu o Haake Pei . katoa mo nga Tera hoiho, nga Hanelii, Tera-pikaunga, me era tu mea katoa—he pai hoki te hanganga. Kei Nepia, kei Hehitingi hoki (Heretaunga). HAERE MAI! HAERE MAI! "17"IA -whi-whi koutou kite Puutu kaha ra-wa ite Whare o TeKUPA ratta ko KIEIWHINI. (Ko Te Pereki anake i mua ai). He mohio rawa aua Pakeha kite tui Puutu, he kiri pai anake a raua kiri e tangohia ana. Ko te -whare tena e ata ruritia ai o koutou -wae-wae kia rawe ai nga puutu. Ko te -whare puutu vrhakahihi rawa tenei. He puutu tere haere etahi i nga taha ; he Puutu Werengitana, he hawhe Werengitana etabi, he Puutu kore e uru te wai, me nga tu puutu katoa atu, he mea tatai te -wae-wae, muri iho ka tuia nga puutu. Kia kotahi tau tinana e takaliia ana a raua puutu, e kore e pakarn. |Kaeatitose Rori, Kihipone.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790405.2.4.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 27, 5 April 1879, Page 371
Word Count
549Page 371 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 27, 5 April 1879, Page 371
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.