KO KEREHAMA MA, KIHIPO'B. A HE Kai-whakahaere tikanga mo nga Teihana whangai hipi, mo nga Kau, Hoiho, me era atu kuri, mo nga whakahaere. katoa hoki a tePakcha; he kai uta taonga mai hoki ratou. Kcko ai ano hoki ratou ite Huruhuru hipi kite moni fconu, i te Ngako mea taupa nei, me nga mea katoa e whakatupuria ana ete tangata. Ko nga huruhuru, me era atu mea e tukuna ana e ratou ki o ratou hoa i rawahi, ka taunahatia wawetia e ratou kite moni ki konei ano. He Kai tjta mai ratou i nga mea katou e tangohia ana mo nga Teihana wliangai' hipi, me era atu kuri. Tetahi, he Huka, he Ti, me nga mea pera katoa; nga tu Hinu katoa mo te pani whare kite -peita, mo te raite, mo te aha noa ; nga mea Kino katoa ; he Tera hoilio ; he Waina, he Waipiro, me nga tu Kakahu katoa kei a ratou mo te hoko. KI 2J&A TANGATA. KATOA. E. K. PARAONE, "TW'ONA te Whare iti iho te utu mo nga hanga katoa i to ~ nga whare katoa ote taone—he Hooro, Paraikete, Tera-hoiho, Paraire, Puutu, Kakahu, Kaheru, Poke, Kakahu Hoiho, he Kakano Kaai-i, he Paraoa, he Pihikete. Haere mai! Haere mai! Haere mai! Ki a Pakaone ! Ki a Paraoxe Waikato ! Turanganui. KO ROPITEONE RATOU KO TITI -MA, "IE TANGATA HOKO KAHU, HUKA, TI, MEHe Potae, he Puutu, he Kalui mo roto, hate nei, aha nci, le nga mea'whakapaipai katoa mo te wahine. Etui una i nga kahu tane i taua whare. HARE TAUU PIA, KIHIPONE. WIIIEMU KARAAWHATA. HE PIA REKA EAWA. E tiakina ana e te Kawauatauga te inahinga o tana Pia kia pai ai. KO TAAPU, A K UT A II O K O R O NG- O A Pukapuka hoki, Kakatitoxe Rour, Kihipoke. He tangata ata whakaranu ia i te rongoa. Ko nga Tino Rongoa pai kei a ia e takoto toim ana. ERTJINI WTTNU, AI HOKO WHENUA, KAI WH A KAMA O RI. TURANGANUI. KO TE HIIRI, cm,, \fnhi Tini nm i„» r, lf M mmo 1??™ ,™„o r. Nic nga mea peia katoa mo te whare,. mo to aha noa. (E tata. ana kite Puna i pokaia ite rori). Kakatitosk Rom, Kihipose. TITIRO MAI KI TE>"EI ! KEI wsrewaro koutou ko te Wliare e pai rawa ana to mahi, e it.i ana te utu, kei a W. TAEATA Kai hanga Kooti, Porowhita Kooti, he mahi Parakimete hoki. He hu Hoiho etahi o ana mahi. Kei te Waapit a Rim, Kihu>oxk. He Paki, he Terci, ke? a. ia. aio to IToka"K'vruf-.eto rsnci.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790118.2.3.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 17, 18 January 1879, Page 240
Word Count
428Page 240 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume I, Issue 17, 18 January 1879, Page 240
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.