E korerotia ana kua whakarerea e Kapene Poata te mahi Kawanatanga. He apiha tawhito ia no te Kawanatanga, he tangata tika. E kore e taea te korero i ana mahi tika katoa mo te motu i nga ra o mua, o te pouritanga o te mate, a he mea tumanako 11a te ngakau kia kore e hoki mai aua ra. He tangata a Kapene Poata e manaakitia nuitia ana e JSTgatiporou, me nga iwi katoa o te Tai Rawhiti, mo tona ahua ngawari, aroha hoki kite tangata; he tangata ia e whakaponohia ana. Ko ia to ratou hoa, me to ratou tangata whakaatu tikanga ki a ratou i nga wa ote raruraru raua ko te mate i mua ai; ko ia hoki to ratou apiha i te takiwa o te whawhai ki nga iwi tutu kite Kawanatanga. Ehara hoki ite riringa kotahi anake i haere tahi ai raua ko tena rangatira toa taua, a Meiha Rapata, ki mua oto ratou matua kite riri. E kore e mohiotia, tera e pouri ona hoa Maori ki tona whakarerenga i te mahi Kawanatanga, e koa raiiei ratou —tera ano pea ratou e pai kia watea ia i te Kawanatanga, kia kore hoki e tau he mana no te Kawanatanga ki runga ki tona whakahoatanga ki a ratou, me tona awhinatanga i a ratou, i nga wa e takoto ake nei. He mea ata tau marire te oneone o Turanga kite whakatupu i te taru nei ite tupeka—ka nui rawa ano te pai. He take tenei e ahei ai te whakanui rawa 1 taua mahi i tenei kainga i roto i nga tau e takoto tat a ake nei, a koa rawa ana matou i to matou rongonga kua kite etahi Pakeha o konei, etahi Maori ano hoki, i nga painga me nga whairawatanga e puta ana mai i roto i taua mahi, a tahuri ana ratou inaianei kite ata whakatupu i taua taru. I whakakitea mai etahi o nga rau o taua tupeka i te taone o Turanga i roto i te marama kua taha ake nei, a he pai rawa taua tupeka, i ahua rite etahi ki nga tino tupeka pai rawa o Amerika ; na, he tohu tena e maharatia ai e te ngakau e kore pea e roa rawa te riro ai ko nga tupeka o tenei kainga hei
taonga taki nui mai ite rawa ki konei. Kotahi te Pakeha kei Omana, ko te Pirihama tona ingoa, kua timata rawa te hanga i ana tupeka i whakatupuria e ia, a pai ana tana mahi. Ko te Naera tetahi, he tangata Maori no te Arai, kua wehea atu tetahi wahi o tona whenua hei whakatupuranga tupeka, a pai ana hoki ana tupeka i whakatupu ai. Hei tetahi atu putanga o te Waka amuri ake nei ka ata korerotia pea e matou tenei mea. Ko tenei, ka ki atu matou ki nga tangata e mahi ana i taua mahi kia kaha tonu ratou, kia manawanui tonu, tera marire e taea e ratou te tutukitanga, a ka riro katoa a ratou tupeka x te hoko. r E whakawhetai atu ana matou ki a te Kai-whaka-haere o tera nupepa, te Pawati Pei Herara (i Kihipone nei) mo te pai o tana mahi ki a matou, ara tana tukunga noatanga i a matou kite perehi i tera Waka (o te 4 o Hepetema) kite mihini o tona whare perehi. Kotahi rau e rima te kau nga mea i mahia e matou i to matou perehi iti nei, katahi ka mohiotia e kore e oti wawe te kotahi mano e toe ana, he no-aro no etahi o a matou kai-mahi. Kua rongo taua Pakeha ki to matou rarunga, katahi ka ki mai kia whakaotia nga toenga, kotahi mano ra, ki tona whare perehi. lie pai rawa tona whakaaro aroha, no te mea ehara i te mea tono na matou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18780918.2.17
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 3, 18 September 1878, Page 42
Word Count
642Untitled Waka Maori, Volume I, Issue 3, 18 September 1878, Page 42
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.