Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE KORERO NO TE WAEA.

Akarana, Hune 18. Ka nui te waipuke o te Wairoa ki raro, he nui no te ua i penei ai te nui. He maha nga tau kua pahure kaore i rite nga waipuke ki tenei te kino. E iwa rau nga kauri nunui i tere mai i nga mira kani rakau o Te Kopuru, maha noatu hoki nga mea o runga atu i riro mai. Kei .te inahi nga pakeha me nga Maori tokomaha kite whakahoki mai i aua rakau, utua ana e rua te kau hereni mo nga mea tapawha, e rua mete hikipene 1110 nga mea noaiho ;he taonga nui hoki tenei, mano tini nga pauna mom te utu ina riro atu i v te hoko. Kua riro mai te nuinga o aua rakau. Ko tetahi wahi o te whenua i Kaipara ngaro katoa i te waipuke o reira, he maha hoki nga kau i mate kite wai. Akarana, Hune 19. Kua tae mai te tima uta mai i nga meera o tawahi, no te 11 o nga haora inapo i u mai ai. No te 25 o nga ra o Mei i rere mai ai i Amerika, a no te 30 o Hune ka mahue atu te motu o Honoruru. I hohoro rawa tona haere mai. Tenei etahi o nga koeebo i eibo ivf at i a ia i IITGAEANI I ETAHI ATTJ WHENUA HOKI. E toru te kau nga tangata i mate ki roto kite rua keri waro i tetahi wahi o Ingarani. I ngangare nga heramana i runga i tetahi kune marikena e ah.u ana ki Ranana. Ko nga mete tokorua kohurutia rawatia, tu a kiko ana Hoki etahi o nga heramana. Kua kitea nga tupapaku e waru te kau ma iwa o runga ote tima i a te Schiller, i pakaru ra ki waho tonu mai o Ingarani. Ko taua tima, ko te Schiller, kua wahia e te ngaru. E kiia ana i haurangi nga apiha o runga i te paenga ki uta. Kua kainga e te ahi tetahi wahi o te taone o Niu laka. E rua te kau ma rimanga peeke meera o Niu Tireni kua riro mai i runga i te tima ra, i a te Schiller. E kainga ana e te ahi etahi o nga motu ngaherehere o Penerewheinia, o Niu Tiahi, o Niu laka, nui rawa atu te taonga kua wera, tini noaiho hoki nga tangata kua noho whare kore inaianei, inahaki. ko a ratou whare kua pau katoa; e whakaarohia ana tera e tae kite wha rau mano pauna te utu o nga mea i kino ki Okiora i taua takiwa ano.

Eka tonu ana te ahi lei te ngaherehpre o Penerewheinia, ko etahi o nga taone kua wera. E wha kareti rerewe i rere atu i roto i te alii i waen«"a ngahere, kotahi mano nga tangata o runga. He mea haere taua rerewe i ina roto i te motu. Ko nga korero enei 1110 te pakarutanga o te tima ra o te Schiller : —Ko taua tima i ki tonu i te taon"-a, utaina ana hoki nga meera taimaha ki ruuga ; kotahi rau e rua te kau ina rima nga heramana o taua tima, kotahi rau e wha te kau nga tangata haere i noho ki te kei, kotahi rau e rua te kau ma iwa kite ihu, huihui katoa 394 nga tangata o runga. Ko te huarahi hei haerenga lie mea ahu atu ma te taha whakararo o Ingarani a tae rawa atu kite moana nui o Tiamene. I he te tohutohu haere a to kapene, te take pea he nui no te kohu. He wahi kino rawa te wahi i pae ai ratou ki uta. ko tetahi o nga wahiraruraru o te moana tata ki Ingarani, he mea uaua rawa te whakahaere tika i te kaipuke ki reira i to nui o te kohatu ; otira he in aha nga rama kua oti te whakatu ki uta hei tohutohu, hei whakatupato hoki i nga kaipuke haere. Heoi ano nga tangata o runga i ora e wha te kau ma whitu anake. Ko nga taonga e toru te kau mano pauna te utu, otira i inihuatia ki nga whare inihua o Niu laka o Ingarani hoki. E ono te kau mano pauna moni hoki i runga. Ko to utu ote tima kotahi rau e rua te kau mano pauna, ko tera hoki i inihuatia ki Ranana ki Tiamene. Ko nga korero enei i tukua atu kite Niu laka Herara, nupepa : —Ko nga tangata i ora ine nga tupapaku hoki i tae penei mai kite "Wahapu o Penzance, i Ingarani—i te tuatahi ka tae mai tetahi poti me nga tangata takowhitu i runga, 110 muri tata mai ka tae ake nga poti e rua he mea uta mai i nga wahine me nga tamariki, a no muri mai i tenei ka kitea e te poti o te kaipuke nga tangata tokowha me tetahi tauiaiti e maanu haere ana i te moana. Kotahi te tangata i kitea e maanu ana i runga i tetahi rakau, a no te ahiahi ka kitea hoki nga tupapaku tokatoru. No te taenga rawatanga atu o nga poti kite wahi i pakaru ai te tima, ka hinga te rewa i kuhu ake i roto i te wai, he maha nga tangata e noho ana i runga puta noaitauapo,me te whakaaro tera pea ratou e whakaorangia, a no te hinganga ka mate katoa ratou kite wai, kahore tetahi i ora. E moe ana nga tangata haere o runga o taua tima i te wa i pae ai ki uta, no waenganui po hoki i pakaru ai. I eke ratou ki runga ki tetahi o nga kohatu maha noatu e takoto huna ana i roto i te wai i taua wahi, ko te kohatu o te Pihopa te ingoa o te mea i eke nei ratou ki runga. E tii ana te pere i runga i taua kohatu hei whakatupato i nga kaipuke haere, a he aha rate take i kore ai e rangona tona tangi. Kahore rawa he mate i penei te nui o taua takutai, heoi te mea i ahua rite ko te pakarutanga o tetahi kaipuke, ko te Hone Mei te ingoa, ki taua wahi ano i te tau 1855, ngaro ana nga tangata i reira e 200. E mea ana te nupepa nei ko tenei mate nui ka whakanohoia ki runga ki nga apiha o taua tima, na ratou hoki te lie, notemea kahore kau he tupuhi, heoi te mea he kohu, he pouri hoki no te po, a ahakoa kahore i kitea atu nga rama e ka mai ana i uta, mehemea i tupato tera kua rangona te tangi o te pere o runga i te kohatu o te Pihopa. Mate ana nga tangata haere o taua tima i runga ite mahi kuare o nga apiha. A e kore rawa e waiho tenei mate nui kia takoto, ka tu ano he whakawa hei kimi i nga take i pakaru ai, notemea i pakaru te Schiller ki runga ki nga kohatu e mohiotia ana e nga kapene katoa, he mea ata tuhi hoki ki roto ki nga mapi hei whakatupato ; no mua hoki te mohiotanga e takoto ana taua kohatu kino ki reira. Ko etahi korero kua tae mai e mea ana kahore i kitea te ra i muri mai o te Turei o taua wiki i te nui o te kohu, a no reira te marama ai te whakahaere i to ratou tima. Kahore i tino kaha to ratou haere, he tupato hoki no te kapene i te mea e haere ahua pouri ana ia. No te 10 o nga haora ote poo te Paraire ka

eke ratou. Ahua raruraru ana nga tangata katoa i reira, a he nui te whakapai o nga tangata i puta ora mai ki a kapene Tamati (te kapene o te tima), he manawanui nona i tana haora wehi whakaharahara. Ki tonu nga poti e rua i te tangata, i rere atu ratou ki runga ahakoa e iri tonu ana, kahore ano kia tukua iho ki roto kite wai, karanga atu ana te kapene ki a ratou kia kaua e noho ki runga, otira kahore ratou i whakarongo, he ahua porangi hoki no ratou i te nui ote wehi. No konei ka puhia atu e te kapene tona pu hurihuri kia rongo ai ratou, turi kau iho kahore i tahuri rnai. Muri iho ka motu nga taura, a taka ana tetahi pito o aua poti ririki, whiua ana nga tangata katoa ki roto kite wai a mate atu. E toru nga poti 1 riro ora mai, otira ko tetahi i kino, kaore i roa kua totohu, whakaorangia ana nga tangata o runga kotahi te kau ma tahi e nga poti e rua. I kitea atu nga rama eka mai ana i uta. E rua nga poti i pakaru i te hinganga o te panara o te tima. Puhia ana te pu nui e te kapene hei karanga ki nga tangata noho mai i uta, otira kahore i taro kua maku nga paura. Ko te whare o runga o taua tima i riro atu i te ngaru i te 2 o nga haora o te ata o te Haterei, ki tonu i te' tangata ite pakarutanga. I riro mai ano etahi o ratou, na te kapene i tango mai i roto i te wai, otira no te paringa mai o te tai ka mate katoa ratou. Ki tonu nga rewa ite tangata, he mea kuhu ake i roto i te wai, no waenganui i te tahi mete rua o nga haora ote ata ka hinga te rewa 0 waenganui, a ngaro katoa nga tangata o runga. Ko etahi o nga tangata i taka kite wai i eke ki runga ki nga rakau o te kaipuke e maanu haere ana, ko etahi na nga poti i whakaora. Kotahi te tangata ko ona haora ite wai kotahi te kau katahi ka kitea. I whakarerea e te kapene te piriti o tona tima i te 3 o nga haora o te ata, no konei ka eke mai tetahi ngaru nui whakaharahara riro katoa nga mea o runga. E rima nga poo mua ite pakarutanga kahore taua kapene i moe, he noho tupato tonu kite tohutohu haere. Kahore i tae kite hawhe haora o muri mai o te ekenga kua ngaro taua tima i te wai, e rua te kau ma rima putu hoki te teitei haere ake o te tai. Kotahi tonu te wahine i ora. Ko nga tangata i riro ora mai he mea eke ki runga kite poti ate kapene. E rite katoa ana nga korero te kii i nui whakaharahara te raruraru o nga tangata i te ekenga o taua tima ki runga kite kohatu, e kore rawa e taea te whakaatu te nui o taua raruraru. E mea ana nga tangata mahi ika o taua wa kua u tonu te noho o taua tima ki waenganui o nga kohatu, a e kore e rere iho kite wai hohonu. I haere nga tangata mahi ika nei ki reira i to ratou kitenga atu kua pakaru tetahi kaipuke. Tera e taea te tango ake i etahi o nga taonga o runga i nga ra pai o tenei raumati, i te wa e marimo ana te moana. He kakahu ano i runga i taua tima hei whakaora i te tangata ina taka ki roto kite wai, he mea hanga kite puru ka takai kite tinana, kia mau tera kite tangata e kore ia e totohu. 1 hoatu he kakahu penei ki roto ki nga moenga katoa, a puta ana te kupu a te kapene kia kakahuria aua mea ki nga wahine, otira he nui no te ngaru kahore i taea, no reira ka mate katoa ratou. Ko nga poti e haereere ana i taua wahi inaianei e kite tonu ana i nga tupapaku. E whitu nga peeke meera i kitea i te ra tuatoru i muri mai o te pakarutanga, otira ko nga mea o roto he nupepa no Akarana no Amerika hoki. No te taenga atu o nga tupapaku e rua te kau ki uta ka whakawakia, kia kitea ai te take i mate ai ratou i runga i taua tima i a te Schiller, ka mea mai te mete tuatahi, ko Te Hara tona ingoa, i te wa i eke ai matou e tu ana te kapene me tetahi o nga apiha i runga i te piriti o taua tima, ko etahi o nga heramana, etu ana ite ihu, he mahi titiro ta ratou. Eki ana etahi o nga nupepa o Banana na te kapene te he, notemea kahore i ahua marie tona whakahaere. Ko te mete tuarua mete mete tuatoru i mate. Kua

heke iho etahi pakeha Id raro kite titiro i taua tirna a e mea ana ratou kua nui tona pakaru. Ko raro kua mawehe ko runga kua takoto ki nga kohatu Kahore ano kia riro ake nga moni o roto. Kahore k i a kltea n S a taonga. Kua korero tetahi o nga heramana kite kai-tuhituhi ote Standard nupepa, e mea ana la e haurangi ana nga apiha i te pakarutanga o taua tima. He maha nga haere o runga i noho ngoikore noaiho i runga a no te rerenga max ote ngaru riro katoa atu. Kotahi rau e toru te kau nga tupapaku kua kitea, ko etahi i kino rawa ite paanga kite kohatu. Kua tuhia nga in-oa 0 nga tangata 1 ngaro, a kahore he mea o JSTiu Tireni 1 kitea i roto.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750622.2.11

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 11, Issue 12, 22 June 1875, Page 134

Word Count
2,258

HE KORERO NO TE WAEA. Waka Maori, Volume 11, Issue 12, 22 June 1875, Page 134

HE KORERO NO TE WAEA. Waka Maori, Volume 11, Issue 12, 22 June 1875, Page 134