Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE KORERO MAI NA TE WAEA.

Te Parawhi, Ratapu. Ko te tima, ko te Omeo, Kapene Kaarata, kua u mai kite wahapu oTe Parawhi (kei te kokorutanga oTe Toetoe, ite taha rawa kite tonga oTe Waipounamu) i te hawhe-paahe te iwa inapo (Te Eahoroi), no te ata nei (o te Eatapu) ka haere mai ki roto rawa nei, ki uta. I rere mai taua tima i Merepana i te hawhe-paahe te torn o te ata o te wha o nga ra o Hanuere nei. He "Waea no Banana, Tihema 28. Ko te Kahipatiriki, kaipuke uta tangata, e rere ana ki Akarana, toma tonu i te tangata, kua wera i te ahi i te moana ki waho mai o te Keepa o Kuru Hope, itel9 o Nowema kua taha nei, Ko te meti me nga heramana tokorua i ora; ko etahi o nga heramana me nga tangata eke mai katoa e whakaarotia ana kua mate—hui katoa te matenga ka 460. Tihema 29. Kaore i mohiotia te take i wera ai. I roto ite haora kotahi, i muri o te weranga, kua pau katoa o roto o taua kaipuke, ko nga papa o raro anake i mahue. Ko etahi rau tangata o ratou i rere kite wai mate atu ai. Ko te Kapene mete Eata ote kaipuke i piri kite kaipuke tata noa kite mutunga, katahi ka rere kite wai ka mate. E rua nga poti o taua kaipuke i rere kite moana, e toru te kau tangata i runga i tetahi, e toru ano te kau i runga i tetahi —ko te tino meti te rangatira o tetahi o aua poti, ko te meti tuarua te rangatira o tetahi. Ko

tenei i muri nei kaore ano kia rangona kei whea ranei; ko te poti tuatahi, ko tera i te tino meti, kotahi te kau nga ra i tere haere ai i te moana, katahika kitea e tetahi kaipuke, ara e Te Piritihi Hepeta. E toru tonu nga morehu i ora i runga i tana poti, ara ko Makitanara, ko Ruihi, ko Katii. I Qra ai ratou na ratou i kai i nga tupapaku, ara i o ratou hoa i mate. I rere a porangi ' hoki ratou, a mate ana. Hanuere 2. Kua timata te kohikohi moni hei oranga mo nga morehu o taua kaipuke. E £2OO ate Roari Mea o Banana i homai ai, e £2OO hoki a Ha me Hawira ma, nga tangata nana taua kaipuke. Ko nga morehu tokotoru kua tae kei Eanana. [Heoi nga kupu o te waea mo taua mate whakamataku rawa, whakaaroha hoki. Kia tae mai te roanga atu o te korero ka panuitia atu ano e matou ki roto kite WaJcaJ]

E kitea ana e matou i roto i nga korero waea kua ?anuitia i roto- i nga nupepa Pakeha, ko te Poihipi 'ukairangi o Taupo kua uru ki roto kite hunga Kuril Temepara. I hui nga Maori katoa ote taha ki Taupo kite whakaurunga o taua tangata ki roto ki taua tikanga. Na Hare Beweti i hoatu nga tohu pai o taua hunga ki a te Poihipi—ara nga tatua, nga aha atu. Katahi ka whai korero a te Poihipi, he whakaputa i ona whakaaro pai ki taua tikanga Kuru Temepara hei tikanga mo te iwi Maori, he korero hoki i tona aroha me tona piri tonu kite Pakeha. E ki ana te Niu Tirani Serara, o te 24 o Tihema, tera pea e kiia e te tangata he korero ahua rupahu tenei, otira he pono ano, ara e rua rau e wha te kau nga mango i mau i tetahi rangi kotahi i tera wiki i etahi tangata Maori i runga i nga poti e ono i "Waitemata. Tena tetahi ngarara hou katahi ano ka kitea ki Nepia nei; he nanakia rawa taua ngarara kite kai i nga tarutaru katoa. He mea paku marire taua mea, he pango whero nei, he rite kite kekereru nei te ahua, kei nga hiwi e mui ana, tinitini noa iho. Ko nga taru i roto i nga kaari e haere ai ratou, e kore rawa e toe—pau marakerake ana. E ki ana hoki kua tini haere te kowhitiwhiti kei nga whenua i uta o taua kainga.— Terelsarauohi, nupepa no Nepia. Tenei te haitga whastoke—he tastgata, e ktta patjita mete hawhe te taimaha. Tera nga mahanga ririki rawa iho i ngahangapera katoa e rangona ana i te ao nei, kei Karamahu, Mitikana, e noho ana. He tane tetahi, he wahine tetahi; hui katoa te taimaha o raua tokorua, kaore i ata tae kite rima pauna! Pai rawa te ahua ote tupu o raua, a e ahua ora nui ana te ahua, e ata kai ana hoki raua. Ko to raua reo e pera ana mete tangi ate ngeru kuao nei. Te teitei o o raua tinana e ono inihi—ko te tane te mea ahua teitei ake.—No tetahi nupepa o Niu laaka, Amerika. Tera tetahi kau puru r tourawhi nei, whanoke rawa, kua whakakitea i te whakakitenga mea pera i Mitaria i tera wiki. He mea whiu mai na utai te takiwa o Niu Ingarani, wahi o Niu Hauta "Weera—l,soo maero te roa ote whenua i whiua mai ai. Tona tu ko te hanga popoto nei nga taringa-pihi; tona taimaha 1,572 pauna. Ahakoa tona haere mai ite whenua roa nei, he nui tona ora, tona momona. E rima rawa ona waewae. Ko te rima o nga waewae he mea tupu ake i runga i tona tuara, tawerewere ai i tona taha. Ko taua waewae he mea Ata rite tonu ano kite waewae, whai pona marire ai ano—e hara ite hanga ake. He rarata noa iho taua kau puru, i tukua tonutia e ia nga tangata kite rahurahu i taua waewae rima nei. Kua wha ona tau inaianei. E waru te kau pauna i utua ai ki Niu Ingarani e te tangata nana.—(Nupepa no Hirini.)

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750112.2.13

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 11, Issue 11, 12 January 1875, Page 11

Word Count
974

HE KORERO MAI NA TE WAEA. Waka Maori, Volume 11, Issue 11, 12 January 1875, Page 11

HE KORERO MAI NA TE WAEA. Waka Maori, Volume 11, Issue 11, 12 January 1875, Page 11