Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.

E ki ana a Horomona Hapai i mua tata ake nei ka tu te Runanga o nga taitamariki o Purehua, te Tai Rawhiti, he kimi i te take nana i whakakoaoao te tupu o a ratou rawa, i kore ai hoki e whai hua a ratou mahi whaka-whairawa, a whakatakototia ana e ratou enei tikanga kei raro iho nei, fruhituhi rawa kite pukapuka whakaoati hei Tui*e mo ratou, ara : —" (1). Me whakamutu tc whangai manuhiri. (2). Me whakamutu te peka ki nga kainga Maori kai ai i runga i tc utu kore ; engari me utu ka tika, kei waiho hei tauira ma ratou ki a tatou, tc utu kore. (3). He tamariki tatou kei runga i nga mahi hokohoko kia hua mai ai he rawa, ma te utu a te tangata ka kai ai ka moe ai ki roto ki o tatou whare. (4). Ko te kai i nga •wai whakahaurangi kia whakamutua rawatia." Tetahi tikanga i whakaritea e aua tamariki, he whiu mo tc tangata takabi i I aua tikanga kua panuitia nei; ara ka peia atu ia, kaore he ! hea mona e -whakaputaina atu i roto o nga moni tupu o nga hipi, o nga moni whakatuputupu noa atu hoki. Na, heoi tc tikanga e whakaaetia ana e matou ko te 4, ara mo te waipiro; a e mohio ana matou ki taua mahi, te kai waipiro, he nui rawa tona kaha kite whakarawakore i aua tamariki ito etahi atu tikanga katoa i te ao nei. Ko etahi katoa atu o aua tikanga e he rawa ana, he mea puta mai i roto i tc ngakau manawapopore, atuapo. Kua rangoua noatia atu tc ingoa atawhai ote iwi Maori kite manuhiri, kite tangata haere, a e kore rawa matou e ki he mea iti iho te whakaaro atawhai o aua tamariki i to te katoa atu o tona iwi. Engari pea, he kite no ratou i te mate me tc rawakore o te tangata e puta mai ana i runga i te mahi whiuwhiu moni a te iwi Maori ki te -whangai i nga ope haere noa kite kaimatai kai ma ratou ; he kite hoki no ratou ite mahi atc Pakeha haere kite utu oranga mona, koia ai ratou i rere rawa ai, whakaaro kore ai, kirotoki nga tikanga o te kaiponu mc <c atawhai kore—lie mahara hoki pea ko te tikanga ia, ko te tino tikanga tika ia hoi tiaki i o ratou rawa. Tena ratou c pouri rawa mchemea ka

kiia ratou o to katoa he huuga atuapo ratou. Tera ano te atawhai tika marire hoi tikanga ma te tangata ; tena ko te maki rukeruke, moumou taonga, ate iwi Maori kite whangai manuhiri, ehe rawa_ ana tera. E hara hoki pea ite whakaaro tino atawhai i roto i tona ngakau i pera ai, engari he whakahi, he whakakake, kia kiia he tangata nui ia—ko te tino tikanga tena ote whiuwhiu ite kai mete. taonga. Kaua o matou hoa o Purehua e whakaai'o no te mea kua riro pu o ratou whakaaro kite " malii moni " hei tikanga tera e kore ai ratou e karanga kite tangata, hei tikanga e tika ai te ki "ma te utu a te tangata ka kai ai ka moe ai ki roto ki o ratou whare." Me whakaaro ratou kite whakatauki Maori o mua, ara: — " Haere mai, e whai i te waewae o Uwenuku, kia kai koe i te kai." Tena ka tukua ki Ohinemutu, Rotorua, a muri ake nei, te pepa ki a Paora Pene, o te " Amu Kanatapere," ki tana hoki e ki mai nei. _ E kore matou e pai kite tuhituhi kupu mo te mahi a etahi tangata e whakaatu mai nei ia, kei paru hoki ta matou pene. Mo te kupu a etahi Maori o Whangaehu, i puta i te WaJca Nama 23, i ki ra ratou e kore ratou e hoko whenua i Taangarakau, na, tenei kua tuhi mai a Paratene te Wheoro raua ko Neta te Wheoro, o Whanganui, e whakahe ana i te take o aua tangata ki taua whenua. E ki ana raua ko Te Kapanga nana i patu nga tangata e haere mai ana ki runga ki taua whenua—he rangatira toa, mana nui, taua tangata no Whanganui. Ko ona uri tuturn ko Neta te Wheoro, ko Paratene Wheoro, ko Paiura; a ka hapainga e ratou to ratou take ki taua whenua i te aroaro o te ture. E ki mai ana a Ngatihaunui me Ngatipoutama, o Whanganui, kua oti i to ratou Eunanga, i tu i te 5 o Tihema nei, kia ruritia o ratou whenua i nga ra timatanga o te tau 1875, kei tahaetia e etahi atu hapu. Koia enei aua wahi whenua ra:—Ko Pukenui-o-Kahu, Te Ahu-o-Baikapiki, Tuhirangi, Moumou, Otarahuru, Okahupane, Ohotu, me Rangitahi. E ki ana ratou ko nga hapu katoa e pa ana ki aua whenua, ki etahi whenua ranei i te taha, me tae katoa ki Karatia i te mutunga o nga ra o Pepuere e takoto ake nei, no te mea ka timata te tapahi i te rohe i nga ra o Maehe e takoto mai nei. Me tuhituhi a Hata Pokiha, o te Awanui, Waiapu, kite Wananga, no te mea mo taua nupepa ana kupu whakahe. Me tuhi mai ano & Tamati Reina, engari kia marama ana korero. Kia marire tetahi wahi ote korero, kia marama rawa, katahi ka timata i tetahi wahi—hei reira te ata mohiotia ai e matou tana korero,; He korero ahuareka ano taua korero 0 tana reta, engari na te raruraru o tana tuhituhi i kore ai e ata marama te tikanga. Ko Reihana Tarahaea, o Waimate, Pewhairangi, e ki ana kaua nga tangata e whakahe kite Kawauatanga, kite mahi hokohoko waipiro ranei, mo nga mate e puta mai ana i roto i te haurangi ote tangata ite motu nei. Na nga tangata ake ano te he ; e rere ana ratou "ki runga kite pounamu tapapa ai," muri iho ka whakahe kite Pakeha mo to ratou porangitanga ake ano. Eki ana ia ko nga tangata e korero auau tonu nei inaianei, kua mohio ano ratou " i mauria mai e te Pakeha aua mea e rua, te rama mete Whakapono, ki tenei motu," no naia rawa nei ka kite ratou he mea kino—ahakoa no mua ratou i mohio ai kite kai. Ko Raniera Erihana, o Otakou, e ki mai ana kua £7OO nga utu o nga huruhuru o nga hipi a nga Maori o Waikouaiti o tenei tau, mo nga tane rahopoka i hokona e £6OO. Te kupu mo nga tamariki—ka pera te tikanga me tau e whakaatu mai nei, e kore e tika nga matua-whangai kite tono utu. Engari mehemea he mea whakarite marire i te tuatahi kia pera he tikanga, katahi ano. Tenei te reta a Eru Nehua. E pai ana, ma matou ano e whakatika. Ko Tamihana Aperahama, o Kaipara, e riri ana ki a matou mo to matou korenga e panui te utu o te kau, o te hipi, o te hoiho, o nga mea hokohoko katoa atu hoki. Kua mate matou i te riri a Tamihana, otira, he ahakoa, e kore matou e mohio ki te whakaatu i te utu o aua mea i nga wahi katoa o te motu, no te mea he rere ke i etahi wahi, he rere ke i etahi wahi—kaore he tikanga tuturu mo nga wahi katoa. Me ui a Tamihana x roto i nga toa o tona kainga, me titiro hoki ki roto ki nga nupepa o tona kainga. Me tuku mai e Kapene Pirihi nga ingoa o nga tangata na ratou nga mom kua tukua mai nei e ia mo te Walca nei, kia tika ai hoki ta matou whakahoki atu. He mihi atu tenei na matou ki o matou hoa tokomaha i tenei takiwa o te tau, a e tumanako ana matou kia hari kia ora ratou 1 te Tau Hou nei.

He moni kaa tae mai:— £ s. dNa E.. Wunu, Eai-whakawa, o Whanganui, mo 1S73.—Pirimona Te Eahu, o Tc Ihupuku, "Waitotara 0 10 0 1874. —Pirimona ano 0 10 0 1S75. —Hoani Te Anini, o Maruata, Wliangarci, Akarana 0 10 0 1S74. —Era ISTelma, o Taharoa, Wliangarei, Akarana 0 10 0 1875.—Hutana Taru, of Waipiro, Tai Kawhiti 0 10 0 1873.—Eereama Herangi, o Wairau 0 10 0 1874.—Eereama Herangi, o Wairau 0 10 0 £3 10 0

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18741229.2.2

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 319

Word Count
1,394

HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 319

HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 319