ROPIHA MOTUROA.
(He mea tuhi mai na ona whanaunga.) He tangata kaumatua rawa a Ropiha Moturoa, i mate ki Po Neke nei i te 11 o nga ra o Tihema nei—tera pea kua kotahi rau ona tau. No te Matehou ia, hapu o Ngatiawa. Ko te whakamutunga ia o nga kaumatua o tenei iwi, o Ngatiawa, e noho nei i Po Neke. Kua mate atu nga tuakana i mua, ko ia te mutunga o ratou—ara ko Te Puni, ko Te "Wharepouri, me etahi atu, i mate katoa ki Po Neke nei. Ko te mahi a enei kaumatua he atawhai ki nga iwi katoa o te motu i te takiwa i noho ai ratou i Taranaki—ara ki a Ngapuhi, ki a Ngatiwatua, ki a Ngatipaoa, ki a Waikato. Kei mahara koe e te tangata ko enei kaumatua nga kai-patu i nga iwi i Kaihipoaka, kei Pukerangiora; engari na ratou i whakaora. Tae, mai ki Po Neke nei ko Ngatikahungunu hoki ka hoki mai ki tona kainga ki "Wairarapa ; na te Wharepouri i tiki atu ki Nukutaurua, Te Mahia. No ietsLM 1835 pea enei kaumatua i heke mai ai i Taranaki ki Po Neke nei x a noho tonu iho nei ratou i konei tae noa mai te Pakeha i te tau 1840, a whakahoa tonu ratou kite Pakeha i reira ai, ki nga iwi Maori hoki; tangohia ana e ratou ko te pai ko te aroha, ko te atawhai tangata, hei tikanga mo ratou. Tae mai kite whawhai ate Pakeha ki aTe Eangihaeata, ite tau 1845, ka whakahoa ratou kite Pakeha i taua riri. I roto tonu a Eopiha Moturoa i te riri ki aTe Eangihaeata. I haere hoki ia, ratou ko etahi rangatira kaumatua oPo Neke nei, kite whawhai a te Pakeha ki nga Maori o Whanganui ki runga, ara ki a Te Mamaku, ki a Ngatimaniapoto hoki, i te tau 1846. "Te maharatanga kite tangata tika, hei mea tera mo te manaakitanga; ka pirau ia te ingoa o te hunga kino."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18741229.2.11
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 324
Word Count
332ROPIHA MOTUROA. Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 324
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.