HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
Kaore he tikanga e taia ai e matou nga uri me nga whanaunga o Karetai raua ko Taiaroa me o raua tupuna. E hara i te korero ahuareka kite tokomaha ote tangata nga kawai ote tangata noa atu, a e kore e pai kia kapi noa te nupepa nei i aua tu korero; no te mea hoki he nui ano enei reta e takoto nei, nui atu te ahuareka o nga korero i tena, a kaore hoki he "wahi watea eo ai aua reta kite nupepa nei. Ko to reta a Maika Pikaka, o Waiari, kaore e pai mo roto i tenei hanga, i te nupepa. Tera nga Kooti Whakawa hei mahinga mo aua tu mea. Mo to patai mo te nohoanga ki runga ki nga whenua-rahui, me anga koe me pa ki a te Wata, kei Tanitini. Ko nga Maori o Opape, i te takiwa ki Opotiki, e whakaatu mai ana kua oti i a ratou tetahi whare hei whare whakawa, hei "whare huihuinga, hei whare nohoanga hoki mo nga manuhiri. I timataria ta ratou mahi i taua whare i te 29 o Hune kua taha nei. Te roa o taua whare, 54 putu 6 inihi; te whanui, 24 putu; te tiketike no raro kite tahuhu, 12 putu 3 inihi; te tiketike o nga pakitara, 6 putu 6 inihi. E wha nga pou "whakairo ote tahuhu. Ko nga kaho, me nga heke ote tuanui, me nga maihi, mete roro katoa ote whare he mea whakairo katoa. E rua putu o raro o nga pakitara ki roto, he mea papa, wanihi rawa ; ko te 4 putu 6 inihi i runga ake, i tukutukutia. Ko te utu o te kai kua pau i runga i te mahinga i tenei whare e £2OO. Ma te Kai-whakawa o taua takiwa i hoatu e £2, na to Kawanatanga.
Kua tae mai nga reta a Huriwaka raua ko "Wepihi Apanui. Ko Tamihana Aperahama, o Kaipara, Akarana, e ki mai ana kua marenatia etahi tamariki rangatira o Ngatiwhatua i roto i a Hepetema kua taha nei. Nui atu i te 100 nga tangata i hui kite kai whakatahua. Ite mutunga ote kai ka korero a Wiremu Pomare, me etahi rangatira kaumatua ki nga taitamariki i liui ki taua marenatanga. Ko nga korero tenei, kia whakarerea e ratou te kai " rama," ko "te wehi kite Atua te timatanga ote matauranga." I kaha ta ratou korero kia whakamutua te kai waipiro i nga huihuinga i nga matenga tupapaku. Ka mutu te korero ka tu te kanikani o nga taitamariki, a tae noa kite tahi o nga haora ote ata-po. He nui te whakapai a Tamihana kite ahua pai o nga kakahu ote tangata—he ma kau te hate, he mangu kau te koti, o nga tane; he hiraka kau te kahu o te wahine. Tenei kua tae mai ki a matou tetahireta roa na Tuhakaraina, o Tamahere, Waikato. Ka pai matou kite panui i taua reta. Engari kia rua, kia toru ranei, nga nupepa penei mete Waka Maori te rahi e o ai nga reta maha e puta tonu mai ana ki a matou; no konei he maha nga reta ahuareka e mahue ana i a matou. E koa ana a Tuhakaraina kite kimihanga ate Paremete i taua tikanga pai mo te motu, ara te tiaki i nga ngaherehere, ahe nui tona whakapai kite kaha ote Pokera kite hapai i nga tikanga o nga motu o tawahi mo te mahi whakapau ngaherehere. Ko te hunga e tino nui ana te whakapau i nga rakau, ko te iwi mahi kani rakau. Ona kupu i runga ite kakenga o te motu nei, kaua e kiia nga tangata he " Pakeha," he " Maori," engari me ki katoa ko " nga tangata o Niu Tirani." Ki tana whakaaro he kupu ahua wehewehe i nga iwi e rua aua kupu nei te " Maori," te " Pakeha." Kua kotahi hoki nga ture, me nga tikanga, me nga kai; kua nui ano hoki nga kura, " mea ake nei kua kotahi te reo—a he aha ikore ai e kotahi te ingoa ?" !N"a, mo te mahi kai waipiro a te tangata, ki tana whakaaro me waiho nga tangata tohe kite haurangi, mana ano e tiaki tona tinana, kei. a ia te whakaaro, no te mea e kore ratou e rongo. E mea ana. matou e kore e tu enei whakaaro o to matou hoa, o Tuhakaraina, mehemea ka ata tirohia te tika, te he ranei. Kei tetahi wahi o tona reta e korero ana ia kite pau o nga kai ite manu nei ite peihana. Eki ana ki aua manu, "he manu pai hei kai, engari he tino nanakia kite whakapau kai." Kotahi tonu te nupepa e tukua ana e matou ki a Eru Nehua. Tera pea, ko tetahi apiha a te Kawanatanga, kei te takiwa ki Whangarei, kai te hoatu i tetahi mana, i rua ai hoki. Kaore he tikanga korero o te rua o nga reta a Tamihana Aperahama. Kua tuhia mai e Hemi Warena, o Manawatu, tetahi reta roa, kiki tonu i te korero, he whakaatu mai i te nui o te waipuke i Pamutana i mua tata ake nei, mete mate o nga Maori me nga Pakeha i taua waipuke, mete ngaro o nga kau me nga hoiho me nga poaka. Katahi ano ka tae mai te whakaatu o te hui o nga Maori i Wharekahika ite 3 o Oketopa. Mea ake puta ai. Ma te roa o te reta mo te hui i Wharekahika e kore ai e panuitia i tera Waka te reta a Horomona Hapai mo tetahi hui i tu ki Purehua, te Tai-rawhiti, i a Akuhata kua taha atu nei. Otira ka panuitia ano e matou taua reta a te wa e ahei ai te panui, no te mea e whakaaro ana matou he nui atu te whai tikanga o taua reta i a etahi e tuhia mai ana. E ki ana a Tapiata Kiwi ko nga nupepa i tae atu ki a ia i mutu ite Nama 14. Ko nga nupepa mana i tukua katoatia ki Whangapoua, ko te kainga hoki tena i whakaaturia mai e ia i te tuatahi. Tera kua tukua ki Harataunga, Kennedy's Bay, nga mea kua puta i muri nei, ki tana hoki e ki mai na. Mea ake ata tirohia ai e matou te " Tangi " a Werahiko. Tenei kua tae mai tetahi reta na Tari Kuruhu, he ki mai kaore ano kia tae atu nga nupepa o muri nei ki tetahi tangata Maori kei Taumarere e noho ana, ko te ingoa o taua tangata kaore i marama i a matou. Engari me tuhi mai ano a Tari Kuruhu i tetahi atu reta, a kia marama te whakaaturanga mai i te ingoa o taua Maori, me taua kainga, a Taumarere, kei hea ranei e takoto ana.
He moni kua tae mai:— £ 8. a. Na Rihari Wunu, Kai-whakawa, o Whanganui, i tuku mai mo 1874-75.—Werahiko- Hauauru, o Koroniti, Wlianganui ... 1 0 o 1874.---Karaitiana, o Iruharama, Whanganui ... 0 10 0 „ Hoani Paiaka, o Koiro, Tuhua, Whanganui (No. 22) 0 10 0 1873-74.—Te Koeti, o Te Hoko, Whanganui ... 0 10 0 1875-76.—Karehana Tahau, o Kaiwhaiki, Whanganui (No. 22) 1 0 0 1874. —Utiku Marumaru, o Parewanui 0 10 0 1873-74.—Hori Kerei Paipai, o Putiki, Whaganui 0 10 0 1874. —Henere Wira, o Kaiapoi, Katapere, mo nga marama e toru (No. 20) 0 2 6 1874-75.— G-. G. Boyd, Esq., o Wharekahika, Waiapu (No. 22) 0 10 0 „ Hemi Kuti, o Otaki (No. 22) 0 10 0 „ Wiremu Paekohe, o Te Mania, Haake Pei (No. 18) 0 10 0 £6 2 6
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18741103.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 10, Issue 22, 3 November 1874, Page 269
Word Count
1,268HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 10, Issue 22, 3 November 1874, Page 269
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.