HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUIH MAI.
He maha nga reta kua tae mai he korero i nga mahi a nga Hau Hau, i te hui hoki ki Kawhia, i nga ki a Tapihana, i te aha noa atu hoki. E pai ana kia ngaro nga mahi kuare ate Hau Hau. Hei aha kia whakanuia ki te panui ? Ko Ilori Kia Nia e ki ana kia panui matou ki nga ptikeha kia kati ratou to hoko totara ki nga maori—e hoko tahae ana hoki etahi maori i nga totara o tona wahi. Ekore rapea e rongo te pakeha ki ta matou panui. Ehara hoki i te pakeha te ho—kaore hoki iae mohio ana nawai ranci nga rakan nawai ranei. Engari ka tahae te tangata i nga rakau a Hori mana rnarire o whakawa aua tangata i roto i nga Kooti Whakawa. Ko to tikanga tena. E ki ana a Itutene Tainguru o Te Wairoa he moni nana kua tae mai ki a matou i te 11 o nga ra o Mei kua hori nei. Kaore he moni i tae mai ki a matou—tera pea kei te tangata i homai ai o ia. Ko te hoiho rahopoka i a Te Watene Toromata me panui ia ki to nupepa pakeha kia mohiotia e nga pakeha. Eki ana he penci te parani ite peke katau REL—te mea ite kaki katau ho penei P. Ko Te Peeti To Awe Awe e tuhi mai ana i Puketotarai Manawatu kia panuitiae matou ona whenua e hiahia ana ia kia hokona ki to pakeha. Engari mo panui ia kite reo pnkc-ha ki roto ki nga nupepa pakeha o Po Keke kia mohio ai nga pakoba. _E ki ana a To Kepa o Tuhourangi i mahue eia i tera tau tetahi hoiho ki Tarawera. To parani kei te peke maui he PE ; ko te wbioro he mea poro; ko to kara he tu a pouri. Na Perenera Tamahiki o Ngatitekohera taua hoiho—he toti no to waevvae i mahue ai. E ki ana i kitea ki Ncpia taua hoiho i mua nei. E mea ana te tangata nana mehernea kei nga maori o Ileretaunga taua hoiho me tuhi atu ki a ia. Mana e whakarite te tangata tiaki kite mea kaore i whanakotia. Tenei kua tae mai te reta a Porikapa o "Waipaoa he wbakamihi ki tenei taonga kite nupepa hei kawe i nga korero a te tangata ki nga waiii katoa. Kati he kupu e panui atu ko tenei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18710727.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume VII, Issue 7, 27 July 1871, Page 37
Word Count
413HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUIH MAI. Waka Maori, Volume VII, Issue 7, 27 July 1871, Page 37
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.