Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAHI.

Te Wairoa, Maehe 13, 1871. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. Ka tuhi atu au kia rongo mai oku hoa pakeha, maori hoki, ki nga raru i pa mai ki a matou i tenei haerenga kite kimi i a te Kooti i timata i te tahi o nga ra o Hanuere 1871. No te wba o nga ra o Maehe i timata ai te mate kai o matou katoa. Ka hoki tenei ki nuuri. No te 13 o nga ra o Hanuere i whaka-

tika ai matou ki Waerengaahika. Te 14 o nga ra ka tae ake a Kapene Poata, ka tukua nga kai, ka tu waewae te ope—ka kitea te nui ote ope, 171. Ka hoki a Poata ki Turanganui, ka baere te ope ka moe ki Kauangaroa. Te 15 o nga ra ka noho ano i reira, na te ua hoki. Te 16 o nga ra ka haere atu ki Waikohu. I reira te ope e noho ana ka tae ake te reta a Poata kia tatari atu te ope ki ak; e torn nga ra i tatari ai ki a ia. Te ID o nga ra ka tae mai a ia, i te 20 ka haere ka moe ki Waihuka. E toru nga ra e toru nga po i haere ai i roto i taua wai kino; mate iho nga kai, nga pnura, nga tangata hoki. Te 23 o nga ra ka moe ki Makihoi. He pa tawhito lenei no mua, no Marukakoa—te kau ma toru nga wbakapaparanga ka tae iho ki au. Mei noho ate Kooti ki roto i taua pa e kore e ora. Ite24 ka moe ki Arahe ;ite2s ka moe ki Motu. Ite 26 ka tae ki Puhinui. Ka marama i konei te titiro kite Wera, kite wahi e noho nei a te Kooti. Ite27 ka haere te kokiri a Meiha Rapata, ka mahue fco matou ki Puhinui ano—he mate noku. Ka tae atu a Meiha Rapata, ote Hotene, kite pa ote Kooti, kaore tahi he tangata; kua mahue noa atu taua pa i te hokinga atu i Uawa. I te 28 ka hoki mai etahi o taua kokiri kite tiki mai i a matou; ka haere atu matou ka moe kite Hukinga o Waioeka ;ite29 ka tae atu ki a Meiha Rapata—he Ratapu taua ra. Te 30 ka haere atu i roto i Waioeka; ka hurihia ano ko tetahi ona pa ko Puke Rangiora te mgoa, kaore be tangata o roto ; moe rawa atu ko Kaohunui, ka kitea nga tapuae tangata. Ite 31 ka haere atu ka moe ki Otaane—ka kitea te umu kai a te Hau li'uu. Pepuere 1, 1871. Ka haere ka wahia nga huarahi kia rua; kotahi ma uta, kotahi ma ro wai, hui atu ki Maraetai kei reira ka ngaro aua tnpuae i a matou. Ko aua tangata i mahue i a te Kooti i te whatinga atu i Uawa, e rapu haere ana ano ratou ia te Kooti. Ka puta te kupu a Meiha Rapata kia noho matou i reira i te wahi kai, kia ora hoki nga tangata i te mate ngenge i te kino o taua wai. Ite rua o nga ra ka haere a Kapene Poata me tona 80 tangata kite tiki kai i Opotiki. Ite4 ka haere matou ka moe ki Kairakau ; i te 5 ka haere ka moe ki tetahi wahi o Waioeka, ko Mangoio te ingoa —he Ratapu taua ra. Ite6 ka pikitia te maunga nui, moe rawa atu i te hukinga o Waiotahe. Ite7 ka haere atu ka tae ki te Waimana, ka noho i reira—he pititi te kai o taua kainga. IteS ka tae mai te tangata a Tamaikoha ki a matou. Ka tonoa atu e Meiha Rapata kia haere mai ia kia kite matou i a ia. Ka tae mai ia ka tu matou kite korero ki aia; he pai anake a matou korero ki a ia. Ka tu mai hoki aiaki te korero. E rua te tu o ana korero —ko tona Kingi, ko te noho pai. I te 9 ka tae mai a Poata ratou ko tona iwi me nga kai. Ka tu waawae i reira ki a Tamaikoha. Ka kitea rapea te mahi ato rahi i taua ra—te haka, te pukana, te wha-

tero. Ana! Mihi ana taua tangata ! Ka uru mai boki a te Wbakatobea ki roto i a matou, e 20 ratou. Ka puta te kupu a Tamaikolia kite arabi i a matou ki nga wabi o Maunga Pobatu, ine ona boa. Ka wbakaaetia e matou. I te 11 ka haere matou. moe atu ki Omaburu. I te 12 ka baere ka moe ki Tauwbaremanuka, he Ratapu taua ra. Ka kitea e matou nga tangata o te Kooti i reira; ko te Harawira Wbanautaua, no Ngatiporou taua tangata; ko ctnhi no Ngaiterangi, ko nga ingoa ko Poti, ko We—no ratou nga tapuae i kitea ra e matou i Waioeka. Ka riro mai i a matou to matou, ara a te Harawira me tana pu ano. I reira ano matou ka tae mai te Poobi o Maunga Pobatu. Te kupu, kia kaua te waewae bu e haere atu ma reira—na Renata Purewa taua reta ki a Tamaikoha. Te 13, ka baere atu ra ka tae ki Tawhana ka moe ki reira. Ka tae mai ano be tangata ki a matou kia kaua matou e baere atu ma reira. Otira ka puta te kupu a Tamaikoba kia nobo tonu matou i reira; ka tukua taua tangata kiTauaki—kanoho ano matou i Tawhana i te 14 o n<ra ra. I te 15 o nga ra ka tu waewae ano te ope—ka kitea i reira te pai o te mabi a te ope. Ka mutu ka haere, moe atu ki Taurawharona. Ku tae mai te Poobi ki a matou i te huarabi kua riro a te Urewera, kua onia i a matou, kei Ruatabuna. Te 16 o n<m ra ka baere atu ka tae ki Tauaki—lie pa no te Urewera. He iti nga tangata i nobo ibo i runga i a matou reta ki a ratou kia nobo. Ka tukua nga Poobi ki Toreatai ki a Kereru kia nobo mai i Toreatai kia kite matou i tona iwi i reira. Ko Kereru i oma ki Ruatahuna. Te 17 o nga ra ka tae matou ki Toreatai ka kite matou i nga tangata i reira. Te 18 ka nobo matou i reira. I te 19 ka kitea te pabi o te Kooti e nga heteri. Ka ki a te Urewera ebara i a te Kooti, no ratou ano—he mabinga taahu bei wbare mo ratou. Ka ki a Tamaikolia, "kabore, no te Kooti ano." Hunabuna tonu a te Urewera—ta te kanobi rua pai rapea. Kei konei ka puta te kupu a te Meiha; —" E Ngatiporou, ko te tapuae tenei ote Kooti! Wbaia!" No taua ra ano ka oma mai tetabi wabine ka korero na te Kooti ano taua pahi. Ko te Horoweka te ingoa o taua wabi, ka moe matou ki reira. Kei konei, i taua ra ano, ka tukua te hetevi e toru te kau kite rapu i te huarabi o te Kooti; a abiabi noa kua tae mai ratou kua kitea ano te huarabi mete kainga. Te 20 0 nga ra ka haere ka moe ki Whakatiko. 1 te 21 ka haere, ki hai i roa ka ngaro te ara o te Hau Hau, ka kimihia ka kitea, ka haere ano matou ka whai i runga i te huarahi o te Hau Hau, ka tae atu ki roto kite awa ko Anini te ingoa—ka timata te ua. Ki taku whakaaro he tinihanga te Kawanatanga o te Urewera—he kaki mohokura; — " E pa ana a roto, eke ana wabo." Te 22 kei roto i te ngahere nui, ka tae ki tetahi wehenga o Hangaroa, ko Tinakore te ingoa. Ka toru nga ra i nobo ai matou ki reira, be nui no te marangai—te 26 ka haere. Ebara i te mea he pai no te rangi i haere

ai, engari he pau no te kai. Ka timata i konei te kore o te kai;-—"Ka kai hoki ki te Kirikiri, ka kai kite Ponga, ka kai kite Mamaku, ka kai kite Ngarara wbakawae, ka kai ki tePananehu." Hei kona ra ete aoturoa e ! Ka kawe ano i konei te kaha. Hei aba te bemo kai ? E mea hoki te tangata ko tona waka kia uki uta. Me aba, i te mahi tobu a te Atua e ranea nei ki runga i tana iwi. Ka tukua nga heteri, ki bai i roa kua hoki ruai ratou ka korero kua kitea e ratou te mabinga kai a te Hau Hau mete ahi ano. Ka tineia i konei te abi, hei waenganui po rawa ka ka. Ka rawa ake kua tuahurutia te kiri. Ka whakatauki i konei; —"Nau mai ra e te po e!" Ka tohu nga rangatira i konei rao te toa. Ka mutu ka puaki te kupu a te Meiha kia honaai be tobu ki runga i te ope—bei te tobu whero, kei patu rua. Ka baehaetia i konei te paraikcto a Kapene Potae raua ko tona wahine, a rato katoa te ope. Te 27, ka haere atu i roto i Waimaha, be wehenga no Hangaroa. Ka tukua te heteri kite rapu ite wahi i noho ai ate Kooti, ara I ona. kaitiga i ona ara. No te abiabi ka boki mai ki a matou. Ka kite ratou i tetabi waerenga riwai, oti rawa i a ratou te haubake. Pai ana te whakaaro o nga heteri nei;—" Mei tukua te parakaeo ki waenga e, ko te aba e whara ki etahi! " No te rongo o tenei waerenga katahi ka matutu ake te whakaaro. Kua timata noa ake rapea te mate kai—be aba rapea i korerotia ai. Ite2B o nga ra ka tae atu ki te heteri, ka orate ngakau. Ka tubaina nga riwai, kiliai i rite kite ora ote tangata. Ka haere atu i reira ki tetabi wehenga o Hangaroa, ko Ngutuwera te ingoa, e tika ana ki Maungatupore—te wahi e noho nei ate Kooti. Ka moe matou i reira, be nui hoki te ua —ana! parati ana! Rere ana te waipuke i runga rakau. Ka torn nga mate, ko te ahi kore i te awatea, ko te mate kai, ko te makariri—aue ] nau mai ra e te po e! Ka turi te hoi ote taringa ;he nui atu rapea te mate kai—"Ka he a Tamaroto i konei; " he rawa, he aha te kai e ora ai te whakaaro? Kaore he whakatauki o mua i ngaro i te mahara te tiki atu. E rite ana kite waka maori i ngaro ki waenga moana, kimi noa ana kei hea a uta, kei hea he ora ? Anana! pokaikaha noa, he moana kite moana, he tuawhenua kite tuawhenua—to raua rite tonu tena. Kei konei ka puta te kupu a Kapene Poata kia baere kite Wairoa kite tiki kai. Ka hangaia te arawbata, ko te more tutuki ki waenga o te awa, ko te kauru kite tihi o tetabi rakau. Na konei i ■whai huarabi ai ki tua o te awa, a ora katoa mai matou ite waipuke. Ko te mate ano ia ote kai, mau tonu; ebara i te banga—atarua ana te tangata ki roto i nga kanobi. Ka ki ra iteki ate tamaiti i haere kite whenua tawbiti; — " Tokohia ranei nga pononga utu a taku matua e ora ana i te taro, tena ko ahau ka mate nei ite hamo kai!" Ruka 15, 17. E ki ana hoki te whakatauki maori:—" He roa ta te Atua, he poto ta te kai." E hoa

ma ehara i te hanga te mate kai o tenei haerenga—kei whea he haere hei rite! Me be rongoa whakamate kei roto i nga pua rakau e kainga pokanoatia nei e te ope ka mate ano. Mei mate pea te ope nei;— "Ko te kai tuturi pea a Ruamaikao ki nehera"—koia nei ki muri nei. E hoa ma e rua nga nanakia o te ara nei—be puta tetahi, he arobata tetahi. Ekore rawa e puta te tangata momona i taua ara—ko te arobata me eke whukauaua te tangata. Ka wbiti matou i te awa nei ka timata te karo arube. Ka moe ano ki Hangaroa. Ka tukua a Poata, ratou ko ona boa kia baere kite Wairoa kite tiki o ma te ope—kua kaba kore hoki te ope kite baere i te nui ote mate kai. Ka whakatuuki i konei; — " Toku momo koi nobo a baere i tenei ara." Tetahi:—" Tena rawa pea te kai e kainga ana ete poaka." Ka titi te marama ka whakatauki ano :—"Te ata marama o te ngahuru." Ka moe ano matou i reira, ko Pounui te ingoa o taua wabi. Ka baere atu ka moe ki Piopio. Ko te ra tenei i marara ai te moe a te ope—3o, 40, 20, 10, 5, ki ia wabi ki ia wabi moe atu ai. Te 4 o nga ra o Maehe ka haere atu mete kake haere tonu te mate o te kai—he tawa te kai i puta aki te aoturoa. Ko te baere i marara noa kite kimi oranga mo ratou. Ekore e mutu te korero o te mate kai, ka waiho ano hei korero ki ana bua. Te 5, ka noho ano matou i reira, he nui hoki no te ua—ka pau ano nga pititi o reira te kai i nga ra e rua. Te 6, ka haere ano kite rapu pititi, kaore tabi i kitea; mete puke ano te awa ite nui ote waipuke. Katabi ka haere kite Reinga, katahi ka kite i te aporo. He nui te koa o te ope i te i te kai, ka ora ake te ngakau i konei. Kua tae atu tetahi o matou ki Ruakituri, ko te Rakiroa te ingoa. Ka kite matou i nga kuia i nga koroua e nobo ana i reira; be nui o ratou kai i puta mai ki a matou—he riwai, he taha poaka. He tino kaumatua taua hunga. Kua tae a Kapene Hotene ki Whakapunake, kua kite ia i te riwai—he nui te riwai ki reira. Te 7, ka haere katoa te ope ki reira kite tiki kai ma matou. Ko etahi kite rapu poaka, ko etahi i whiwhi ko etahi kaore—engari ko te riwai ka nui. Katahi ano te haere i kitea ai te raru ipaki a Ngatiporou—i rite ano tenei kino ki ta te Kooti kino. Ka haere ano etahi kite kimi poaka ka tupono ki nga hipi e iwa, ka ora ano matou. Ka rite hoki ki nga ra ote matekaitanga; iti haere ana te kai, iti haere ana hoki te puku—me tenei hoki, nuku ana te kai nuku ana te puku. Tena e hangai nei kite takapu o te kai—ehara! tu ana mai a puku i tawhiti! 1 te 9 o nga ra ka haere atu ahau anake me aku boia 62 ki Opouwiti kite patu poaka —ehara i te hanga. Ka noho tonu a Meiba Rapata raua ko Kapene Hotene i te Reinga. Ka tae mai hoki nga tangata i baere i a Poata kite tiki kai i te Wairoa me nga kai ano. Itelo o nga ra ka noho ano i Opouwiti ka tae mai ano he kai ma matou,

he mea whakahoki mai na Rapata i te Reinga. Ka mutu. Na llekare Potae. [No muri iho i te tubinga o tenei reta ka whakatika ano taua ope ka baere ano ki te whai ia te Kooti. A, no te Ratapu, te 26 o nga ra o Maehe, ka tae mai ki a te Omana i Nepia nei te rongo o taua ope—he mea tuku mai na Rapata. I tauatakiwa i Oriwha taua ope e noho ana—he kainga tenei e tata ana ki Waikaremoana. Kua kite ratou i nga tapuae o etahi a te Kooti. Katabi ka wbaia; ka mau tetabi tangata ko Tautata tona ingoa. Nana i baere ke i ona hoa, tupono tonu nga heteri a Rapata ki taua tangata, ka hopukia. Ka wbakaatu mai tauu tangata ko te Kooti me ona tangata kei Te Haupapa e noho ana—he kainga kei waenga o Turanga o Maungapowhatu. Kua riro taua tangata hei kai arabi i te ope a Rapata. No te 24 o Maehe i whakatika atu ai te ope i Oriwha, be haere kite pa ote Kooti. He pai ra kia mau taua ngarara.] Tenei nga korero o muri mai nei. Ite 30 te kau o Maehe kua tae a Ropata me tona taua ki Te Haupapa—he mahinga tawhito taua Haupapa, e rua, e toru ranei, nga pa kei reira. Ko Kakiwhahuni te pa o Te Kooti kei te taha o te awa o Haupapa etu ana. Rokobanga atu kaore be tangata i taua pa. Katabi ka anga te taua ki Maokomuhariingi, be pa no Anaru Matete. He pikitanga poupou kite toka te ara ki taua pa. He wahine i runga ite toka etu ana hei heteri. No te kitenga mai ite taua e piki atu ana ka hamama te waba kite karanga:—" Aue !ko te whanaariki! Ko te Whanaariki! " Pleoi, oma atu ana nga tangata, ngaro atu ana ki ro ngabere. I wbaia ano, ko etabi i mau, ko Anaru Matete i puta. Ko Wbarekopai, be pa ano i taua whenua, i riro mai kite taua me nga tangata o roto.. Hui katoa nga tangata i mau e27 —ko Hotana, ko Tamati te Rangituawaru etahi, ko te Kooti kaore i kitea. Na nga herehere i wbakaatu i tetahi ana i ro n"ahere he nohoanga no te Kooti; tae rawa atu nga kai whai kite kobanga kua rere te manu. Heoi nga mea i roto i taua ana, e ono nga pu, he karir'', he waati, kotabi pauna moni koura nei, kotabi te berengi, he poaka mate he mea rongoa ki roto kite boni pi nei, mete pukapuka karakia ate Kooti. E rima nga pa i tukitukia e te taua, i tabuna atu hoki pea kite ahi; ko nga maara kai katoa hoki i whakakinongia—otira ki bai i pakari nga kai, he mea mahi hou. Ki ana nga herehere kaore ratou i mohio kite wabi e buna ana te Kooti. I rongo ratou e korero ana ia kia haere ia ki Tahunatau, he kainga kei te ara kite Reinga, i ki kia haere ki reira kia taia ona tangata kite moko. Ite 2 o nga ra o Aperira ka tukua nga kokiri kite kimi haere ia te Kooti ki ro ngahere. Ki bai i puta nga kokiri i te ua, i te waipuke. Kotabi te tangata i mau. Eki ana taua tangata i te kimi ano ia i te Kooti, kaore iai

kite i te wjihi e liuna ana. Ka raaha n^a c ra e nnho ana te taua, ka nui te mate o ratou i te matao, i te ua, i te hemokai—lie arube he rakau te kai. Ko o ratou tiaana ka panoia katoa e te mate, e te whewhe e te pakiwhara e te aha noa atu. Heoi, hoki ana mai ki Turanga. Ko te Kooti e korerotia ana tokoiwa tonu on a tangata e haere tahi ana i a ia—e rite ana ratou kite weka e omaoma haere ana ki nga wahi kino noho ai. Te Teko, Awa o te Atna, Maehe 20, 1871. Kl A TE K\l TuHI 0 TE WaKA MAORI. E hoa, tenakoe. Kua tae mai nga panui i tukua mai nei e koe ki a matou i enei inarama ka pahure nei—ka nui te hari o toku njrakau. E hoa, taku kupu ki a koe perehitia mai o matou ingoa ko toku komiti Runanga. He mea kohiri ko nga tangata mohio o tenei takiwa—kotahi te kau ma rua tangata —hei tirotiro i nga hara o to matou kainga. Mebemea ka pakeke te tangata e hara ana, ko matou te kai tuku atu i taua tangata hara kite aroaro o te Ture, ara o te Kai Whakawa. Mau e tuhi mau o matou ingoa ki tetahi wbarangi o te nupepa e tukua ana mai ki a matou. Ko nga iugoa enei ki raro nei:— Patu Whitiki, Tumuaki Oruxui, Raimona, Karaka tuhituhi, Pututu, Wetixi, Hoaxi, Whakk Alahi, Rexata, Taiawa, Paetawa, Kamira, Hataraka Patutahoka. Ko nga ingoa o nga tangata whakahaere i te hapu i nga tangata te kau ma rua o toku Runr.nga koia enei: rawiri tukiwaho Hunia Tunu Pita te Toraxgi Hapi Te Kaui Hohaia T'o Taiki. Heoi ano—na to hoa pono Na Patu Whitiki, Haihana. Te Haroto, Aperira 5, 1871. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa. Mau e tuku atu tenei reta kia kite nga boa i tawbiti. Ara ko te taenga o te Heu Hcu raua ko Kingi ki Whatawata i Tubua. Kua hoki mai tenei raua ki Taupo. Ko te take o ta raua haere he haere kite hui a Matuahu. Te 18 o nga ra o Maehe 1871, te ra i tu ai taua hui. Ko te kupu tenei a Matuahu ; —"Me hoki katoa a NgatituwLaretoa ki Taupo." Ka ki atu a Te Heu Heu raua ko Kingi ; " Ae, ka hoki ake nei raaua ki Taupo." Ka tu te hui ki Tapuaebaruru bei wbakaotinga mo nga korero o taua hui a Te Hau Hau. Hai reira ka mohiotia te otinga o nga korero, bai reira ka tukua atu ano tetabi kupu kia rongo o tatou boa i tawhiti. - E hoa be korero ahuareka ano tenei. Tokorua nga tangata mobio kai konei kite korero, a te waea ropi nei no jSgatima-

niapoto—ko Ratana tetabi, ko Penetito tetahi. Ka raabia e raua taua waea he mea whitikitiki kite barakeke, a wba te kau tieni te tawhiti o tetahi o tetabi—mohio tonu raua ki a raua korero. Kite ana tauhou i te mohio a aua maid nei. Ko te pakeha ko Kapene A rani o Tarawera i kite. I tuku korero ano taua Kapene ki taua waea, be mea hold nanakia kite ia i te tika. Ki ana a Kapene Arani—ae, ka nui te pai o te waea. Otira i wbakapai katoa te tangata ki taua mabi. Ko nga reta o taua waea be wbika—te tahi he a, te rua be <?, te toru he i, te wba he o, te rima he u, te ono he ha, a tae atu kite tekau ma wha. Ka mutu. Na lIORI TAURL

Mohaka, Maehe 27, 1871. Kl A TE K,VI TUHI 0 TE Waka. MAORI. E hoa. He panui tenei naku kia rongo mai koutou katoa kai a Paora Rerepu te Ture whanako ruoni. Te take o tana, Ture, kite bara tetahi tangata ki tetahi wahine taka kau e toru te kau pauna hei utunga taa te tane ki a Paora Rerepu. Te take i panuitia ai e au tenei Ture he kore kaore ano kia mohiotia ake i n«-a Ture katoa nei; tuku iho ki nga Ture a te pakeha, tuku iho hold ki tenei takiwa me te kore tou hoki. Ki taku whakaaro ki tenei Ture hci kimi moni mana hei hoki ratca. Na Tiaki Keite Reti.

Rangatira, Wharekauri, Maehe 4, 1871. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa tenakoe. Mau tenei reta e tuku atu kite Perebi. He kupu poroporoake tenei na matou ki to matou matua ki a Kapene Tamati—be kupu raibi, be kupu tangi. Haere atu ra e koro, koutou ko au tamariki. Wbakangaro atu ra i a matou ko o tamariki—whakangaro atu ra e koro i tenei motu. Haere atu ra ki tera wabi nobo mai ai. Ma te Atua koe e tiaki, mana kce e wbakawbiwbi ki nga mea pai o te tinana ote Wairua. Ma te Arikx tatou e manaaki, mana tatou e tiaki. Abakoa e koro, ma matou e mihi ki o haerenga, ki o haumiringa, ki o boaboatanga ki a matou ko o tamariki me o boa ite mate. E rite ana tou ngaromanga atu i a matou ki o matou matua kua paremo atu nei—kowai hua ai e kite atu boki matou i a koe. Heoi ano. Na matou na nga Moriori Na HnmvANu Tapu, Te Karaka Pawa, ApimerekeTelka, Te Roretana, Te Wetini Tara, Horomona Makao, na matou e toru te kau atu tangata o te Moriori.

Whangapoua Karamane, Aperira, 1871. Kl A TE KAI Tt'Hl O TE WakA MAORI. E boa. I enei wa ano kia whiwbi koe kite pai i runga i au raabi me au -whakahaere tika e te Kai Tuhi o Te Waka

Maori o Ahuriri. Tera ano lie kitenga noku i etahi o au nupepa i nga takiwa kua mahue ki muri. Ka nui te pai onq korero e inau ra i aua nupepa. Na reira ka kaingakau hoki ahau kia tukua mai e koe etehi nupepa o taua Waka Maori ki a au. A, i nga taima katoa e hoe ai taua Waka me hoe tnai tetehi ki au i konei. Na Mohi Mangakahia. [Tena te Waka Maori tomo tonu i te kai e hoea atu ana ki a koe. E pai ana kia tae ora atu, kia kore e tahuri i te ara. Mau hoki e homai etahi utanga mo tenei Waka—ara me tuhituhi mai e koe nga korero pono e rongona ana e koe o kona hei korero mo roto i te Waka nei.]

Waipawa, Maehe 28, 1871. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa. Me tuku e koe kite nupepa tenei reta. Tenei kua tae mai te nupepa whakaatu mai i te haerenga o Wi te Wheoro raua ko Wi Patene ki Tokangamutu. Ka pai a raua korero, no te mea he ki whakaora tangata ta raua ki. Ina te kore ko te korero a Waikato. E rerc ana tena whakaaro kite waro i rere ai a Maruiwi —e 70 kotahi tonu te waro i mate ai. Koia hoki me Waikato ka pera inaianei. Tokowha nga rangatira e korero pai ana ki aWi ma. E mahara ana ena tangata ki te ora. Tena ko Manuhiri kaore rawa he whakaoranga mo te tangata i roto i ana mahara. He aha ra a te Kingi i tuku ai ma ana tangata anake te korero ki a Te Wheoro raua ko Wi Patene; te tu ake tonu aia kite whakaputa ki mana kia mohio ai tatou ki tana whakaaro. E hoa he iwi waowao a Waikato, kaore e mahara ki te moro a te Kawana he moro taimaha ki te wahi ite rakau. Tetahi, kaore te wai maori i te mea hei whakangaro i te moana nui, i te waitai. Ko te wai maori e ngaro ite waitai. Ka pena hoki te pakeha raua ko te maori. Na Heta Tiki.

Te Teko, Awa o te Atua, Maehe 20,1871. Kr a Te Kaeini. Te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa. Taia atu tenei reta ki nga Makau Rau aroha nui e tuhi mai nei i nga korero o te motu i nga mate hoki o te ao ; ara ki o tatou hoa maori, pakeha hoki, e mate kohuru ana i nga mahi kino a Waikato raua ko te Kooti. Ki o tatou whanaunga hoki ki a Wi Wi raua ko Puruhia e puhia mai ra e te hau, e uaina mai ra e te ua, e tokia mai ra nga kiri e te anu matao. E hoa ma, tena koutou te hunga i kite i te matenga o to tatou kaumatua, o te Puni. Nana te Ture aroha i kite tuatahi mo nga pakeha tuatahi ki Niu Tirani nei. E hoa ma, ete Kawanatanga, tena koutou. Tenei toku aroha me aku poroporo aki ka tukua atu i raro i te atawhai o te Kawanatanga ki a matou ki nga maori. E nga mate tara whare haere atu—nga mate kia tu haere ra. Tenei te whakatauki a oku tupuna:—"Nga mate i To-

ngariro rue tangi atu i Kawerau; nga mate i Kawerau me tangi mai i Tongariro.'' E hoa ma, he tamaiti pani ahau. Kua mate toku matua tane me toku matua wahinc. Ko Paora Te Mai toku matua, i mate turoro ia ite tau IS6I. No ana matua te aroha ki tc pakeha, tuku iho ki a ia aroha tonu ki nga pakeha o tenei kainga o te Awa ote Atua. Koia toku aroha e mau nei ki nga hoa pakeha ; ama te mate noa ano ka wareware ai te aroha i a hau ki nga pakeha, ki toku matua hoki. He waiata aroha tenei naku:— Noho noa ka wbana whakaora noa, Penei au i te Tawamutu ki taku matua kore, A, wehea kei noho hoki au i te ao. Tirobia mai e to kanohi e he ana hoki anei— Na Kere, nate tainga nei, nallahiti, E noho mai ra hei whiti wbare ki a te Pukera i. E hoa ma he whakaatu tenei naku i nga mahi o taku kainga. Ko te mira muka keite TJmuhika, na matou ko oku matua. Kei te mahi tonu inaianei, ko nga tamariki maori nga kai mahi. Kua mutu te mahi a nga pakeha; kua titiro hoki te rangatira o te mira kua mbhio nga maori o tenei kapu o te ki nga mahi pakeha me nga tikanga katoa e whiwhi ai te pani mete rawakore kite rr.wa. He whakatu ite toa —he mea kohi te moni na nga tane na nga wahine na nga tamariki e rua pauna te moni ate tangata. JN'o te tahi o nga ra o Noema 1868 ka timatatia ko Rawiri Tukiwako tc kai hoko i taua toa, mc te piki haere ake te moni. No tc 12 o Aperira 1870 ka whakaaro tc komiti o taua toa kia wahia te moni. Ka tu te puiha poaka, kau, mc etahi atu kai. Ko Hataraka te kai hoko o taua puiha inaianei. Ko ahau me oku hoa ano o cnei hapu e rua, o te Tawera o te Pahi Poto, kei te mahi hoia—e 50 matou kei te hoa mo Kapene Pirihi hei tiaki i tenei takiwa, hei kari hoki ite rori—ka whano ka oti. Koia tenei nga mahi o tenei kainga. Te mea i runga ake o enei mahi ko te whai anake i nga tangata kohuru mete kawe ano i te rongo pai a te Kawanatanga' ki nga rohe a nga iwi Hau Hau. Kite tae atu tenei reta ahakoa te kino o taku reta i te mangu tonu mau e tuku atu kite nupepa. Na to koutou hoa pono e tu nei i raro i te maru o Tc Kuini Wikitoria. Na Patl- Whitikt, Haihana. [Ko etahi o nga kupu o tenei reta ki hai i ata marama. Ka tuhi mai te tangata kia marama nga reta kia mohiotia ai.]

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18710502.2.10

Bibliographic details

Waka Maori, Volume VII, Issue 4, 2 May 1871, Page 21

Word Count
5,097

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAHI. Waka Maori, Volume VII, Issue 4, 2 May 1871, Page 21

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAHI. Waka Maori, Volume VII, Issue 4, 2 May 1871, Page 21