HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Nepia, Maehe 20, 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa, kua rongo au i te korero o tetahi nuipepa pakeha, e mea ana kua tahae au i Ega hipi a te pakeha. Taku utu, he korero parau na tena tangata. Kaore aku hipi i patua i tenei tau. Kotahi taku hipi he mea hoko marire ki a Meketanara. Heoi ano taku e mohio ana. Mehemea e whakatikaia ana e koutou tena korero me whakaatu mai te tangata nana au i hopu kia kawea maua kite arnaro ote Kai Whakawa mo tona hopukanga i au, hei reira whakatika ai i taua korero. Na Kipa.
Turanga, Maehe 18, 18(35. Ki a te Eai Turn o te Waka Maoex. E hoa, tenei nga rongo o Turunda. Kua tae mai nga Pai Marire ki konei i Opotiki. Ka l-oago matou kua mate a te Wakana minita oreira. Mau ana te wehi o taua mahi kohuru. Ka rongo uga tangata o Turmga ka tahuri kite awhina i nga pakeba o Turanga. Te taenga mai o taua ope ka tirohia mariretia nga korero o taua atua. E toru nga ra o taua ope ki Turanga ka taboto he runanga whiriwhiri wo taua atua. Ara, i te homaitanga o taua atua i taua ra liomai ana ko te whakauru i nga tangata o Turanga kia uru ki a ia; ko te hornai i nga Kara; ko te whakaara i te Kingi mo tenei raotu. Kataiii ka whiriwhiria e taua runanga e rua te kau ma wba nga tangata nana taua runanga. Te whiriwhiri kia kore rawa he tangata o nga roho katoa o Turanga e tahuri ki taua atua; kia kaua e waiho nga kara, me whakahoki atu ki Taranaki; kia kaua he Kingi hoki. Ko nga tangata katoa o Turanga kaore i tango ki taua atua parau o Hatana. Ka rite te kupu ate Karaiti; —" E puta mai nga tohu nui ki a koutou a nga ra whakamutucga kia manawanui ki nga mea whakapouri o te ao." Nui atu toku whakaparau mo taua atua kino, kohuru. Na to hoa aroha Na Hape.
Patangata, Maehe 22,1865. Kite Kai Tuhi o te Waka Maoei, E lioa, tenei kua rongo au kite kohurutanga i a te Wakana rcinita i Opotiki. Kanui toku pouri mo tenei mahi kino. He mohio hoki tenei naku tainoa pea ka oenei hoki riga Hau Hau kei Heretaunga nei. Ofcira ehara i te mohio. Kua oti ano kei roto i te nuipepa o te 4 o nga ra o Maehe te
pakeha i moe i te kainga o te Hapuku; kiia ana i kona kia tapahia te kaki. o taua pakeha kite hoari, Ta te BTau pai hoki! Ka rua enei ritenga a raro . e .^ n .° ana^e ona putanga ki walio. Kaore e titiro iho ki n'ga pani, ki nga rawa kore, ka tahuri kite atawhai kia tupu ai he tangata kite ao. A, ma to ako ki tena kai kite Hau e tupu ai koe me o tamariki ? Ekore koe e puta. Na Reitata te Pukututu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650401.2.11
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 47, 1 April 1865, Page 6
Word Count
515HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 47, 1 April 1865, Page 6
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.