He Kovero Whakatepe-a-tau.
[He mea tuku marire mai enei korero na etahi o nga kai-tautoko i a Te Korimako.] (Te mutunga o tera kua taia.) Tihema 25, 1835, ka mate a te Hunga ki Rotorua; 28 Maelie, 1836, ka lioro a Maketu ia "Waikato, i a Ngaiterangi liai utu mo te Hunga; 9 mei, 1836, ka horo a te tumu ia te Arawa hai utu mo Maketu pahoro; 29 Mei, 1836, ka hinga a. te Arawa ki Mataipuku, i Rotorua; i taua tau ano ka mate a Kaihau, a Pareliuaki, kite Ahitutuhinu, Rotorua; ka mate hoki a Tuawahine kite Ngaio, i Tauranga; no taua tau 1836 ano ka tae mai a Pikopa Pomaparia ki Niu Tireni; 7 Oketopa, 1837, ka mau te rongo a Waikato raua ko Ngatiwhakaue kite Koutu, Rotorua; 18 Hune, 1837, ka tungia e Kuini Wikitoria te torona o Ingarangi; 29 Nowema, 1837, ka wkakaetia e Ngatiwhakaue i Okinemutu kia whakaekea a Maketu e Ngatipikiao e te Arawa katoa lioki; 27 Hanuere, 1838, ka eketia a Maketu e te Arawa; 14 Hepetema, 1839, ka eketia a te Tumu e Ngatitunohopu, e Ngatirangiwewehi; 23 Hanuere, 1840, ka hinga a Patutarakiki ki Mounganui, i Tauranga; 7 Pepuere, 1840, ka mate a te Whareururua ki Maketu; 5 Maeke, 1840, ka mate a Titia ki Waiki, i Maketu; no taua tau ano ko te Tiriti ki Waitangi, Pewkairangi; 4 Aperira, 1841, ka mate a Rangipikitia kite Tauranga kiake te ata i te 5 o nga. ra ka mate a te Muriaroka ma ki Tauranga; 1 Mei, 1841, ka mate a Mauao ki Moungatapu, i Tauranga; no taua tau 1841 ano katu te Paramete tuatahi ki Niu Tireni; 22 Nowema, 1842, ka mate a Ngakai ki Katikati; 28 Pepuere, 1842, te tuhera tanga tuatahi o te Hupirimi Kooti ki Akarana; no taua tau 1842, ano ko te Kawanatanga o Te Hotereni ki Niu Tireni; 8 Hanuere, 1843, ka mate a Hutata ki Tuhua; 22 Tihema, 1843, ka tae mai a Kawana Pitiroi ki Akarana; no
taua tau 1843 ano ka eketia a Kenana, e Tapuika, e Waitaha, e Ngatimoko; no te tau 1844 ka timata te whawhai a Hone Heke kite Pakelia; no te tau 1845 ka horo a Kororareka ia Hone Heke; no taua tau ano 1845 ka mutu a Kawana Pitiroi ki Niu Tireni; 16 Hepetema, 1845, ka mau te rongo a Ngatiwhakaue raua ko Ngaiterangi ara te Maungarongo e hoa nei te pai; no te tau 1850 ka mate a Hone Heke; no te tau 1854 ka weliea kia rua nga whare o te Paramete ki runga ki raro; 5 Hepetema, 1855, ka tae mai a Kawana Paraone ki Akarana; no te tau 1556, ka whaka ingoa tia a Potatau hai kiingi i te hui ki Taupo; no te tau 1857, ka mate a Kingi Potatau, ka riwhitia nei kia Tawhiao; no te tau 1860, ko te tiriti ki Kohimarama; 27 Hepetema, 1861, ka tae mai a Te Hori Kerei ki Akarana; 2 Oketopa, 1881, ka hold a Kawana Paraone i Niu Tireni; no te tau 1862, ko te whawhai ki Waikato; no te tau 1863, ko te parekura i Orakau; 21 Nowema, 1863, ko te parekura i Rangiriri; 26 kite 29 o Aperira, 1864, ka liinga a Te Kaokaoroa, ka liinga hoki a Te Keeti Pa; no taua tau ano hoki i ingoa Hauhautia ai nga Maori Kingi; no te tau 1865, ka kohurutia a te Wakana e Kereopa ki Opotiki; no taua tau ano ka kohurutia a Himi Te Mautaranui ki "Whakatane; no taua tau ano ka horo a te teko ia te Arawa; no taua tau 1865, ano ka nukuhia te Paramete ki Poneke; 9 Hurae, 1868, ka oma mai a te kooti i Wharekauri, ki Niu Tireni; 7 Oketopa, 1868, ka hoki a Kawana Kerei i Niu Tireni nei; no te tau 1868, ka timata te whawhai a Titokowaru kite Pakeha; 5 Hanuere, 1869, ka horo a Ngatapa; 5 Hanuere, 1872, ka maua Kereopa Horokaru; 8 Akuliata, 1868, ka whawhai kite Konaki; 21 Aperira, 1847, ko te whakahoronga; no te 21 Aperira, 1854, ka hinga a te ariki i Tarawera; no te tau
1858, kau a Taraia, a Ngatimaru katoa ki IVlaketu; 7 Pepuere, 1870, ka liinga a te kooti ki Waikorowliiti; no te tau 1874, ko te hui kia TamatekajDua, ka noho hold nga hoia a kapene mea kite Koutu ka lioki mai hoki te nuinga o nga Hauhau ki Rotorua; no te tau 1875, ka tae mai a Ta Tanara Makarini ki Maketu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850215.2.44
Bibliographic details
Korimako, Issue 37, 15 February 1885, Page 8
Word Count
750He Kovero Whakatepe-a-tau. Korimako, Issue 37, 15 February 1885, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.