Te Aroha Maunga.
Ko tenei maunga ko Te Aroha, i a e tu mai nei a-waenga mania i nga mahinga kai a Marutuahu, he hanga mana kite taha Maori; ko te mana o tera maunga kite taha Pakeka ko nga talma monikoura e kerikeria mai nei i nga kiwi i runga atu o te awa, te kongutu i tapa nei e nga Maori ko Waiorongomai. Ko Pokomiha pea ianei te kauru o te awa, heoi, tapa iho e te Pakeka, ko Waiorongo katoa. Tetaki nui o tera maunga kite Pakeka, ko nga waiariki, ko nga ngawka. Haere ai ki reira nga Pakeka turi - ngongengonge, nga kopa, nga piko,. mete tini ata. Ka kitea nei ra koki te haere-toko-toko, te haere-hape, te haerewharara, ki nga waiariki o Te Aroha, ka na uta mai, ka na te moana, kui atu, kui atu; a, kua panuitia e nga Pakeha, ka nui te mana o aua waiariki kite whakamatutu i nga mate, kite whakamahu i nga mate. No tua iho, no nga tupuna Maori te mana o tera maunga, hau atu ai te rongo ki kea whenua, ki kea whenua. Ko Te Aroha te maunga, ko Marutuaki te iwi. Ka nui nga waiata Maori mo Te Aroha; nei tetahi:—E piki ana i te pikitanga, ka whano ka tautuku aku turi, ki konei hoki koe e te tau, ki konei au whakamau ai i te auahi i na ra runga o te utu mana ki Te Aroha i na reira taku wairua moe rawa iko nei kite po, me he wai au e maringi ana. E kei whea te tau i nga rangi ra % e whano mawehe ana tenei, ka eke nei au i te huirangi, kia kauria te wa-moana, ki a Pakaurangi i te tai-tonga, nona pea e te wairua, hara mai nei whakaoho rawa, i taku moe kia whiti rere hoki atu i waho naka kitea to kino e te tau ki ahau i ia.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850215.2.37
Bibliographic details
Korimako, Issue 37, 15 February 1885, Page 6
Word Count
322Te Aroha Maunga. Korimako, Issue 37, 15 February 1885, Page 6
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.