Ingarangi i Mua Ai.
No te matenga o Kingi Eruera, mete karaunatanga o Harora (Harold), hei Kingi mo Ingarangi, ka tutu ope a te Tuku o Nomani hei whawhai i a Harora te Kingi i karangatia ra e te iwi katoa. Kiano i whiti mai te ope o Tuku Wiremu o Nomani (Normandy) ka maranga te ope o te teina o Harora, tona ingoa ko Tohiti (Tosti). Ko te Kingi o Nowei (Norway) i whakahoa ki a Tohiti, a eke ana ki uta i Ingarangi i te takiwa o Tokihia (Yorkshire). Na turia ana te whawhai e te Kingi o Ingarangi ki tana teina rao ko te Kingi o
Nowei, ki Tamiha Firiti (Stamford Bridge) a hinga ana i te parekura nga ope ra, haere ana te papa i a Harora, te Kingi o Ingarangi. Muri tata iho o tenei parekura, ka eke mai ki Ingarangi te taua o nga Nomana (Normans). I uta ke te Kingi ra i te manowhenua, i te whakaekenga mai o nga Nomana, tae rawa atu te ope o te Kingi ra ki tatahi kua tahuti te iwi kite wao ko etahi i rere ki roto ki nga whare-karakia kei tukitukia e nga Nomana. No te taenga ake o Harora (Harold) ka turia kite parekura ki Heliitini (Hastings) i te 14 o Oketopa, 1066 te tau. Ka hinga i konei te Kingi a Harora me ona teina tokorua, mete tini atu o nga rangatira. Ka rere a te Tuku o Nomana ki te tau i te pa o Ranana i muri iho o te parekura ki Hehitini, a, whakaaetia ana e te iwi. Karaunatia iho hoki ia hei Kingi mo Ingarangi. Whakaraua ana i konei nga tangata o Ingarangi. Ewhitu nga tau i kekeri ai te Ingarihi raua ko nga Nomana, engari kaore rawa te tangata whenua i kaha kite pana atu i nga Nomana mete Kingi Wiremu o Nomani. Ko te mutunga tenei o nga ope o tawhiti i whakaeke mai ki Ingarangi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840915.2.27
Bibliographic details
Korimako, 15 September 1884, Page 8
Word Count
329Ingarangi i Mua Ai. Korimako, 15 September 1884, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.