Upoko 111.
TE TAENGA MAI O TE TUAKANA EIA KITE. Tera etehi Puke kihai i tupuria e te tarutaru hou, kahore ano hoki ona Puawai, kihai i pera me nga Puke o Nahareta. Ko enei Puke —nui atu nga tekoteko kowhatu —Otira nui atu te tupu o nga mea hua katoa, o te witi o te waina. I runga i tetehi o ena Puke e noho ana tetehi Koroheke me tana kuia. Te ai he tamariki ririki i raro i o raua waewae e takaro ana—kihai ano hoki i rangona he reo tamariki e karanga ana Tupuna tane, Tupuna wahine— Otira nui atu ano te hari o raua kanohi. Engari kaore te waha o tetehi e
hamumu atu ki tetehi. He aha te take o raua i pena ai ? Ina hoki rmi atu ano ia te aroha o tetehi ki tetehi. I etehi wa he mea tohutohu kite ringaringa ta raua korero ki a raua ano, he wa ano he mea tuhituhi—Ctira ko te Koroheke kahore rawa te waha e hamumu atu ki tana kuia me ona hoa katoa ano hoki. Emahara ana ranai koe ki tena Koroheke i mua ? Ka mahara pea koe ki a ia i tona turanga i roto i te Whare o te Atua. Ko ona kakahu i naianei kihai i rite ki ona kakahu o taua takiwa. Kaore ona kahu re a i naianei—Kahore te takai ma o tona mahunga—Otira ko ona kakahu i naianei he pera me nga j kakahu o nga tangata katoa o taua Pa—he kakahu roroa he mea rite tonu kite tinana o te tangata, me tetehi Horo nui i takaia ki tona tinana Kowai tena e tu i te taha 0 te tatau o te whare o tena Koroheke ? Ko tetehi tamahine takakau tino pai tino mahaki. I haere mai ia i tetehi whenua mamao. Kua ngenge noaiho ia ! Ka toro mai ona ringaringa—ka awhi i te kaki o te kuia ka kihi i a ia. A nui atu to ratou aroha tetehi ki tetehi i to ratou tutatakitenga nei ki a ratou. Ka korero whakanui taua Kuia ki taua Tamahine takakau, etia ano ia ko tetehi Anahera i heke iho i te rangi. IS ui atu. hoki te koa o taua Kuia kite taenga mai o taua tamahine takakau ki tona whare. Korero ana taua Kuia i ana kupu whakamoe miti. Ka whakahokia mai e taua tamahine takakau ki tetehi waiata ahuareka rite tonu kite waiata a nga Anahera. Te mutunga o tana waiata kihai ia i hoki atu i taua whare ki tona kainga. A nui atu hoki te koa o taua Koroheke pai kite nohoanga o taua tamahine ki tona whare—a he maha nga wiki i noho ai taua tamahine takakau ki reira. Otira 1 taua takiwa i korero ai taua Kuia raua ko taua tamahine takakau kia raua mau tonu te wahangu-
tanga o tana Koroheke kihai lioki ia i rongo ki a raua kupu pai rn e a raua waiata ahuareka.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830315.2.49.6
Bibliographic details
Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 2 (Supplement)
Word Count
496Upoko III. Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 2 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.