He Whakaaturanga i te Nui, mete Kaha, me nga Whai Rawatanga o te Iwi Noho o Atareihia.
Ka nui te whakapai kia Te Heita o Merepana mo tona kamakama kite kohikohi i nga whika whakaatu i nga tini tangata, i nga nui moni, taonga, alia atu o Atareria me Niu Tireni. Ko aua whika no te tau 1881 no ana tepara i mohio ai tatou. Ko nga tangata e noho ana ki Atareihia i Oketopa, 1881, i tae kite 2,833,608, a i te tau 1872 e 2,103,013 anake ko te neke hanga ake ko 100,000 i te tau kotahi. Ko te putanga tenei o nga tataunga o nga tangata noho o nga Koroni o te Piritihi. Ko Niu Tireni, ana wehea atu ana tuahine, i neke ake i enei kua whakahuatia nei. I te tau 1873, ko te pakeha e noho ana i Niu Tireni e tae ana ki 295,946. I Oketopa,. 1881, e 500,910, ko te putanga 204,964 0 roto o te 720,605 o te mahanga ake o nga tangata o nga Koroni katoa nei. Na enei whika ka mohiotia te kamakama o te haere mai o nga pakeha ki Niu Tireni i nga tau ka mahue ake nei. I roto o nga tau e waru ka pahure nei, i neke ake te maha o nga pakeha haere mai kite noho i Niu Tireni 1 nga kai noho i era atu o nga Koroni, a i taua takiwa nei ano i maha ake nga whanautanga, e hoki iho nga mea i mate, i o etahi atu Koroni i roto o taua takiwa nei. Na enei take e toru, i nuku hohoro ai te maha 0 nga tangata o Niu Tireni. I Niu Tireni i nga tau ka pahure nei ko te ahua o te rironga mai o nga moni e tangoIlia e nga katimauhi, ara nga moni haere mai kahore i rite te tika ki o nga Koroni otawahi e tango a\ I Atareria ko nga whenua e hokona ana, e retia ana, a te Karauna e whakaritea tahitia ki aua moni tango mai nei, a 1 Niu Tireni i mahia ketia. He aliakoa te nui o te moni liaere mai, ko nga mea e pau ana lie maha ano hoki. I te 1878, te
tail nga moni e whakapaua ana ; i 1881. kua neke kite Ko nga utu o nga taonga me era atu mea e kawea mai ana i taua takiwa nei e kite Ko nga utu 0 nga mea tuku atu i Niu Tireni Ko nga kai noho o enei ropu Koroni kei raro iho o te toru miriona (3,000,000). Ko nga moni katoa e whakamahia ana e tae ana ki E whakaatu ana enei whika i te whai rawa tanga o aua koroni, inahold ta Niu Tireni wahanga i roto o te tau kotahi e tae ana kite Ko Atareria ki te tonga i nga tau ka pahure nei i mohiotia ko te wahi tera e whakatipu nui ana i te witi, kahore inaianei a kua hoki ia hei tuatoru he tuatahi i mua. I te tau 1873 ko" nga witi o Atareria kite tonga e rua miriona puhera i nuku ake i nga witi o Wikitoria a nuku noa ake hoki i nga witi o Niu Tireni. I Wikitoria 1 te tau 1881 kei mua 8,714,377 puhera. E whai atu ana hoki a Niu Tireni i nga puhera o taua tau ano 8,297,890. Ko te huihunga katoa o nga witi o Atareria kite tongaS,oß7,o32puhera. KoWera Hou kite tonga e whai mai ana, otia kei muri noa e whai ake ana, 3,405,966 puhera, ko nga witi o te tau 1873, 17,936,715 puhera kua nuku i te tau 1887 kite 29,675,899 puhera a e puta ana i roto o te mahinga o nga toru miriona kai noho o nga Koroni o Atareihia nga paraoa hei whangai i nga tangata, nuku noa ake te maha i enei, kia tua rua mai hoki. Me he nui nga paraoa e mahia ana e tatou he maha ano hoki nga kau nga hipi e whakatupua ana. Ko te maha o nga hoiho i te tau 1881, 1,225,013 ; nga kau taringa piihi, 8,294,096; nga hipi, 78,156,486. Ko nga hoiho o Niu Tireni, 161,736; kau taringi piihi, 698,637. Ko nga hipi o Niu Tireni i tuarua nga whika, 12,985,085. Ko nga hipi o WeraHouki te tonga, 37,591,986;
i Wikitoria, 10,360,285. Ko enei whika e whakaatu ana i te nui nga haere tanga o nga mahinga o tenei Koroni, inahoki ko te nui o te kai, kua neke noa ake nei i nga hiahiatanga, a e whai atu ana kite maha haere o nga kai noho o tenei Koroni.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830315.2.38
Bibliographic details
Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 6
Word Count
776He Whakaaturanga i te Nui, me te Kaha, me nga Whai Rawatanga o te Iwi Noho o Atareihia. Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 6
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.