Wiremu Pene, te Kueka.
I te taenga ai o Wiremu Pene ratou ko tona hapu Kueka ki Amerika, ka tukutukua he karere kia huihui mai nga Maori o Amerika ki tona aroaro kia ata rongo ai nga Maori o reira i tana korero, kia rongo ai hoki ia i te whakaaro o te tangata-whenua. Ko te ingoa i tapa mo aua Maori i Amerika, he Iniana. He mea kowhiti haere nga rangatira o tenei, o tenei liapu; a, whakarapopototia ana i te ra i karangatia ai kia tu te huihui. Ko tenei iwi ko te Kueka, he puweru ano ona, kotahi tonu te aliua o te puweru, a liorerawa ratou e hapai hoari, aha, aha, kite patu tangata. Ekore rawa tetahi o ratou e riro atu hei hoia, ahakoa J j tae atu nga taua kite roro o te whare. Kite kotikotia o ratou tinana, ekore e tahuri nga hoa kite rapu utu; i motuhia tera iwi, mo te pai, mo te pai anake. Kia noho te iwi Iniana ra nga hapu, i tukua tautokoruatia mai hei whakarongo kite aronga o te korero, ka whakatika a Wiremu Pene kite whai korero. Nei ana hamumu:—"Kei te matatau te Atua o te rangi ki nga whakaaro katoa i roto i ou tatou
[ngakau. Me haere tatou ite ara ihonui; me whariki nga takapau i runga ite pai. Me whakahuanga matou nga Kueka, ki a koutou ki nga Iniana, mau noa nga tokorua i te rangi, te ra raua ko te marama; kaore he tikanga o te reo ke, o te aliua o te kiri, me wliakakotahi tonu tatou i runga i te rangimarie." XJtua aua nga taki a Wiremu Pene, e nga Iniana. Whakaaetia ilio e ratou te kupu whakahuanga tetaki ki tetahi; a, e whitu te kau o nga tau i mau ai te whakahoatanga o nga Iniana me nga Kueka, kahore he ngangare, kaore he aha. Ko tenei tikanga ko te aroha o tetahi. ki tetahi, e ahu ana mai i nga tangata e piri ana kite Atua. Ko ta Wiremu Tene raua ko nga Iniana, he mea malii kite Tiriti, a tuhituhia iho nga ingoa me nga whai tohu hei whakamaharatanga ki tenei, ki tera whakapaparanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830315.2.35
Bibliographic details
Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 5
Word Count
367Wiremu Pene, te Kueka. Korimako, Issue 13, 15 March 1883, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.