Nga Kuru-tepara i Akarana.
Koia nei nga korero a Ta Wiremu Pooki ki nga kuru-tepara i Akarana. He huihuinga no nga apiha me nga kai mahi o nga kuru-tepara i kiia ai nga kupu nei a Ta W. Pooki, i te 15 o nga ra o Tihema nei. Ka kii a Te Ppoki kanui te pouri mo te tangata i mate nei i te Ohipera, he waipiro te take mekore .te waipiro e kore taua pakeha e mate. A i te wa i tu ai te whakawa a te kai titiro tupapaku, ka mea taua whakawa, na te waipiro i mate ai, a i mate kohuru taua pakeha, ana na te waipiro aia i kohuru, a na ana hoa hoki tetahi wahi o te he, i whangai ki te waipiro. Otira kihai taua whakawa i whakahe i nga hoa o taua pakeha, ko te kupu kau ano i mate i te waipiro ta ratou i Mi a he oti ano. A me titiro tatou ki nga he mete mate i mate ai taua pakeha nei, na te he ona me ana hoa kite kai waipiro te pakeha nei i mate ai, mei kiia he kupu tino whakahe a taua whakawa.mo taua kai kino i te waipiro penei he kupu tika te kupu tino whakakino i te mahi whangai waipiro a te tangata ki i,e tangata, Na taua wahi nei :ahau i mea ai me tino mahi tatou i te mahi e mutu ai te kai waipiro me mahi tatou katoa, te iti te fahi te wahine, te kotiro, te ruruhi, te kaumatua, kaua tetahi o tatou e mangere. Kia wawe .ai te mutu te kai waipiro a te iwi, .Tsa ngaro tatou i te ngaro a te .mea i te atua kai kino nei ia tatou, ma tatou te ako ki nga tai tamariki kia mutu te kai waipiro. E kii ana Te Numana i te:reta :ana i tuhituhi ai ki nga nupepa, me mahi nga Pirihnnana, kia rapua te iwi na ratou i whangai te waipiro ki nga tangata e haur rangi ana, a ma nga Ture aua tu pakeha e whakahe. E hara i te pad mo te iwi i hoko waipiro .ai nga paparakauhe, he mea kia ranea ai he moni ma ratou, ahakoa mate te iwi, hei aha i te moni ka tini ki aua kai hoko -waipiro. E te iwi me mutu te . kai waipiro ko tatou e uraa ana
kite moni e aua kai hoko waipiro, kaati te inu i te mea e mate ai tatou, me kai i te kai a o jtatou tupunaikai ai Tora ai i kaha ai i nui ia ara i te paraoa, i te riwai. E kiia ana kotahi te kau whare i wera i te ahi i Onehunga r a kotahi o aua whare he paparakauhe. Eui ana te iwi na te aha i wera ai aua whare. Eki ana r ko te kai tiaki o nga hoiho o taua whare paparakauhe i kai i te waipiro, a i moe aia i roto i te whare i tu ai nga hoiho, "kai ai i tana paipa, a wera ana aua whare, na te waipiro i wera ai aua whare kai toa ano kia wera to paparakauhe. Otira ko nga whare 10 a te iwi, i wera nei, he whare na te hunga ki hai nei i pa kite waipiro wera he noa iho ai. Koia nei te he ate waipiro kai ai te tangata kotahi raru ai te tini i te he a te kotahi, na rita te he eke ka ai kia hapopo. E mea ana ahau ko te mahi ma tatou ko te mahi e kore ai e tae te tangata kite kai waipiro ako te whare kai waipiro kia kore, a me ako tehunga tai tamariki kia penei me tatou kia kaua e kai waipiro kia kaua rawa ratou e penei mete tangata e Mia nei i mate kohuru ai ai te waipiro. He nui hoki te mana o te ture e kiia nei kia tatou, ma tatou ma te iwi e mahi nga mahi e tu ai ranei e kore ai ranei e tu he whare paparakauhe, a e mea ana ahau ko te mahi ta tatou e mea ai, kaua i te korero anake, kaua i te kupu kau, ko te mahi ako i te iwi kia mutu ai te kai waipiro, ko te mahi ra tenei ma tatou kia kaua he whare hoko-waipiro e tu hou i etahi wahi, a kia kaua nga tamariki e akona kite kai waipiro, ma reira e mutu ai te kino> kite mea ka mutu te kai waipiro ka mutu ano hoki te tino o nga he e kai kino nei ia tatou i te iwi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830115.2.24
Bibliographic details
Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 5
Word Count
790Nga Kuru-tepara i Akarana. Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.