Nga whare whangai i te iwi rawa kore i te Pa i Ranana, e tae ana kite kotahi mano, ako nga moni e tukua ana hei utu mo nga kai me nga~mea e ora ai nga rawa kore o te iwi e tae ana kite wha miriona kotahi rau e rua te kau ma tahi mano e rau e wha te kau ma ono pauna moni, iia tau, iia tau; a o taua mano whare nei, e waru te kau ma rua o taua mano he whare ohipera ara he whare rongoa mo nga rawa kore turoro, a o taua kotahi mano whare, e wha te kau ma whitu he whare tuku utu kore i te rongoa ma aua rawa kore. rate iwi mahi tika mo ona tutua rawa kore, e tuku noa nei i te wha miriona moni mo ana mokai.
E kiia ana kotahi kaipuke wero Tohora kua kite i te paru tohora, a ko te toimaha o taua paru tokora i tae kite 7,000 pauna toimaha; he mea utu nui taua mea, i te mea e rima pauna moni mo te aunihi kotahi. E pae ana pea taua mea nei ki nga akau o te motu nei, he mea hoki taua tutae tohora, e pakeke ana i roto i te tohora, a e kore taua ika e paru i te mea e turoro ana, ka mate te ika tohora ka. tino pakeke te tutae, ka paea ki uta. I roto o nga ra o Hepetema, ko nga moni o nga mea e taria atu ana ki nga wahi o Ingarangi, i hoki iho ana i nga taongawhakaritea ki ta taua marama ano o te tau ka pahure ake nei, £55,000 ko nga taonga e taria atu i Ingarangi ki nga wahi katoa e £22,000 te nukuhanga ake. E kiia ana kua tino kitea te koura i te whenua, koura i te ra-wkiti i te mea hold e nui ana te hoki o te Pakeha ki reira.
Ko nga kai manaaki i tenei nupepa i naiariei e mau ake nei nga ingoa hou:— s. d. M. Kaukiuta, "Waikato .. 2' 6^ Matenalro, „ 2' 0 Rawiri Te Kirirapa, Te Matata'' '.'. 2 0 Makarini Makomako, Kaiapoi .." . Hoani To Arokewa, Thames 2 0 2 0 Taroto Tc Rangiwhakiakea, Whanganui Horomana Hapai, Gisborne 2 0 2.0 R. Goldsmith, " „ 2- 0 Apcrahama Te Kura, Wanganui .; Hoani Maaka, 2 0 2 0 Ngawaka Tarau, ,. . " 2' 0 Eruera Taika, "' "' 2 0 Pauira Tuheke, Poverty Bay .. '.' Pekama Tuha, „ 2 0 2 0 Ropata Hikitapua, Thames 2 0 Tomopo Te Rangi, Waikato 2 0 Herewini Te Han, Poverty Bay Whiripo Te Pimi, Rotorua 2 <T_ 2 0^ Pauro Putaawha, Napier.... 2 0 Hakaraia Karaka, Mongonui .. UtikaHuru, „ .. . 2 0 2 : "0 - Mawene Kiriwi, „ .. 2 0 Herepete Rapihana, ;, .. .;.;.. -•■: 2 » Jeremiah Te Ara, Vv haingaroa To Hira Paea, Tolago Bay .. ;.:•-" Mere Rautahi, Kapler .... 2 0 2 0 2 0 Epeniha Hape, Hawke's Bay .. .. ParahiTeHangLKorongata TllTfl.ll Kntrn WaH'avl'nwl - 2 0 2 0 Orikena Hamuora,J£aipara Epiha Karoro, Waihi, Waitara.. 2 0 4 0 2 0 Rewi Manuanki, Mangawai 2 0 Neho Keepa, Waiheke .. ... 2 0 Merca Wlkiriwhi, Waitoki, Thames... ,. Jno. Duncan, Tuakau .. 2. 0 2 0 Toka Awakino, Coromandel .. ' ;.' 2 0 2 0 Tamati "VVaka, Opotiki Nathan Ripa, Poroti, Whangarei Tere Edwards, „ „ 2 0 2 0 2 0 Tainua, ,, „ 2 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830115.2.22
Bibliographic details
Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 4
Word Count
548Untitled Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.