Te Nupepa o Namata Rawa.
Ko te nupepa o namata ote ao whanui katoa nei e ki ana te nupepa tere karawhe o Ranana, ko kingi pau te ingoa, i taia ki Pikini (Haina) a no muri mai o te 4 o nga ra o Hune, ka whakahoutia i runga i te tononga o te Emepara, e tu ana o Kuariga Hoo. Ko te putanga tuatahi no A.D. 911 kaore i puta tonu. Otira no muri mai o te tau 1351 i puta wild, mete nui rite tonu i ia wiki. Ite mea kaore ano i whakahoutia e te tono o te Emepara, kaore he korero liou i roto ko nga ota anake i roto o nga kauhihera me nga korero o nga ELooti a i taia i te awatea. Ko te utu e "rua kehi," moni, hpki iho ite heipene. Inaianei ia e toru whaka kitenga o taua nupepa ite ra kotahi. Te mea tuatahi kei te ata ka perehitia kite pepa kara horu te ingoa ko Hingi-pau (Hokohokonga taonga aha atu) me nga utu, me nga korero katoa o nga mahi pera, e 8,000 ngakape e hokohokona ana. Ko te putanga tuarua kei te awatea he mea perehi ano kite pepa tareha ko nga korerorero katpa kei roto, ko te ingoa o tenei ko kihgi-pau. Te putanga tiiatoru i taua ra, ra ano kei te ahiahi awatea he mea perehi ki, te pepa whero te ingoa ko Titani-pau. Ko nga korero o tenei ko etahi ano o nga korero o enei kua taia nei, e tangohia nuitea ana enei e nga Porowini katoa. Ko nga mema e ono o te Hana Rini nga kai whakahaere o nga putanga nupepa e toru o te kingi-pau, e utua ana ratbu e nga iwi o nga. taone o-Haina. Ko te maha o nga nupepa e perehitia aria a ia ra 13,000 tae kite 14,000.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830115.2.19
Bibliographic details
Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 4
Word Count
313Te Nupepa o Namata Rawa. Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.