Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE RUNANGA KEI PONEKE.

No te 10 o nga ra o Apereira i runanga ai nga Rangatira o Poneke. Te take o taua Runanga, ko te mahi a Taranaki. Ka tae atu te rongo o taua raruraru ki Poneke katahi ka liuibui nga Ltau&atira, kia korero ai ratou mo taua he. Ki ana te whare nui, te whare runanga, i te tangata: he Pakeha etahi he Maori etahi. Ko nga Uangatira Maori i tu kite korero koia enei: Te Puni, Tamihana, Te Kauparaha, Matini te VViwi, Iloani te Okoro, Heneri te Puni, Nopera teNgiha, Horonia, Parakaia, Manihera, Hemi Parai, Epifia, Tahana, Tamati, Taiaroa, Karamnna. Ko Te Pura, Minita Weieriann, le kai wuakamaori. Nga take o taua korero mo te pai tonu, mo te ata nolio, mo te ranginiarie, mo te aroha teiahi ki tetahi, mo te whakapono kia num. Whakaputa ana to te Maori aroha kite Pakeha, whakakitc ana to te Pakeha kite Maori. Mea ana

a Te Puni, " Kaua e wehewehe, engari mo noho lahi ano he hapu koiahi." Whakaae ana te Pakeha, Ae, me noho lahi. Puta ana te korero ki nga he o Taranaki, ka nui te whakahe. Ka nica a Tamihana te Itauparaha, '-Waihoa atu te kino ki Taranaki ; he whenua pakanga tera no mua iho: i mua i pakanga te Maori ki a ratou ano, inaianei ka whawhai kite Pakeha; ekore matou epera." Ka mea a Iloani te Okoro, " No te Kuini ahau, taku wahine, okn lamariki, toku linana, oku mea knloa no Kuini. Toku kara me toku ahua, kei to tcMaori; toku hinengaro me toku ngakau, kei to te Pakeha. Ko te Pakeha ko ahau; ko te tangata e pakanga ana kite Pakeha, e pakanga ana ki a au." Ka mea a Heneri le Puni, No te iwi e whawhai ana matou, ahakoa, kati ano ratou i reira, me noho marire matou. He Pakeha katoa nei matou; kaua e mea ka tangi matou ki taua iwi—ahakoa he iwi lahi—ma ratou ta ratou e mahi, aua ma matou, na ratou ano le be. Kite kawe mai te kino ki konei ma tatou tahi he karo te patu; ka lapahia te kake ole Pakeha, me tapahi ano toku to te Maori." Penei tonu le korero o taua Kunanga, mo te pai tonu, mo te arohu tonu, 1110 te ture tonu. NVhakaae katoa ana—ka he le mahi a telahi tangata, Maori ranei, Pakeha ranei, ka tukua kia whakawakia ki le rilenga o te ture a te Kuini —ka nui te korero mo tenei wahi. Ka mea a Taniati, "Toku laonga he Pakeha; ka ara mai he kino ki tenei wahi, mo tatou lahi, mo te Pakeha mo le Maori. He toto tahi hoki. Kati hoki tatou i raro i to tatou whaea i a te Kuini, a male noa." Tekau ma ono n a llangaiira i tu ki le korero, a ka riro te kupu whakamutunga j i a Tamihana te Rauparaha : 44 Ka nui to j taiou arojia kite Pakeha: na te Pakeha i i kawe mai le Kongo Pai, na te Atua i tono i mai. Muri iho ko te Kongo Pai no le I Kuini, mea ana ko nialou hei lamariki ki ; a ia. Aua taiou e tapahi ile ingoa ote ■' Kuini. Hei aha le Ki.ngi Maori ki a la- [ lou? He aha te hara ote Pakeha kia I lahuriai tatou ki tepatu i a ratou? Engari, I kia piri tatou kite Kuini o Ingarangi o ! Niu Tirene hoki. Tena, kite whakaae t koutou ki laku, whakatorona nga ringa- (' ringa." Katahi ka torona nga ringaringa • ki runga, kaioa, katoa. ano, korero ana nga Pakeha, kaj lahi ana, hoki ana i ? runga i te aroha ki tona kainga, ki loua kaiuga.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18600501.2.4

Bibliographic details

Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 2

Word Count
616

TE RUNANGA KEI PONEKE. Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 2

TE RUNANGA KEI PONEKE. Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 2